Vijest da je županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo optužnicu protiv tri okrivljenika zbog počinjenja gospodarskih kaznenih djela vezanih uz prodaju Cimosove zgrade u Zagrebu iz ožujka 2001. godine, u Buzetu nije izazvala preveliku pozornost. Jer, drugi je to slučaj u dva mjeseca da se slovenska grupacija Cimos d.d. - Automobilska industrija Kopar povlači po medijima u pravosudnom kontekstu, moguće i kao pokušaj hrvatske strane da uoči prodaje ovog automobilskog giganta, namiri dosadašnja dugovanja. Podsjetimo, postupak prodaje Cimosa vodi Društvo za upravljanje potraživanjima banaka Republike Slovenije.
Tužba zbog duga od 20,2 milijuna eura
Prvo je krajem veljače ove godine hrvatska Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka podignula tužbu protiv Cimosa Kopar zbog 20,2 milijuna eura duga, u sklopu koje je Trgovački sud u Zagrebu izrekao i privremenu mjeru zabrane raspolaganja Cimosovom imovinom u Hrvatskoj; tvornicama u Buzetu i Roču, odnosno zabranu raspolaganja vlasničkim udjelima u povezanoj firmi P. P. C. Buzet. Tužbom se namjerava podmiriti dug iz 1999. godine, koji je nastao prilikom zaduživanja Cimosa kod Riječke banke, s obzirom je agencija preuzela kreditna potraživanja banke nakon njenog odlaska u stečaj.
Najnoviji slučaj na Internet stranici DORH-a pojavio se u četvrtak, ravnih petnaest godina nakon prodaje Cimosove zgrade, velebnog zdanja od 7.094 četvornih metara površine. Doduše ne spominje se ime slovenske grupacije niti imena okrivljenika ,već se navodi da je optužnica podignuta protiv jednog slovenskog i dva hrvatska državljanina, zbog poticanja na zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, odnosno zbog zlouporabe povjerenja.
U ožujku 1999. godine između agencije za sanaciju banaka kao preuzimatelja tražbine Riječke banke prema koparskom Cimosu i Cimosa International Kopar, kojeg je zastupao predsjednik uprave Franc Krašovec, zaključen je sporazum kojim uređuju međusobne odnose, kao i ugovor o prijenosu te tražbine na Cimosove tvornice Buzet i Roč. Agencija je unošenjem tražbine u temeljni kapital društva stekla poslovni udio od 51 posto u svakom od ta dva trgovačka društva, a Cimos Kopar je nakon što je u temeljni kapital unijelo nekretnine u Zagrebu i Buzetu, stekao 49 posto poslovnih udjela. Prvookrivljenik, direktor slovenskog trgovačkog društva potom je 9. ožujka 2001. u Zagrebu; u nakani pribavljanja nepripadne koristi Cimosu Kopar, a na štetu Cimosa Buzeta, kao i na štetu agencije, zaključio s trgovačkim društvom iz Zagreba (direktor je trećeokrivljenik) kupoprodajni ugovor o prodaji nekretnine u Zagrebu površine 7.094 kvadratnih metara (zemljište i zgrada tlocrtne površine 3.536 kvadratnih metara) za 6, 6 milijuna njemačkih maraka, u korist Cimosa Kopar.
Pribavili dobit od 25,89 milijuna kuna
Tadašnjeg direktora buzetskog Cimosa, kao drugookrivljenika, tereti se da je Cimosu Kopar izdao izjavu kojom daje suglasnost da kupac zgrade ishodi uknjižbu prava vlasništva nekretnine u zemljišne knjige Općinskog suda u Zagrebu, iako je znao da je DORH mišljenjem od 30. studenoga 2001. uknjižbu uvjetovao dostavljanjem potvrde da je kupoprodajna cijena plaćena buzetskom Cimosu. Štoviše, direktor trgovačkog društva iz Buzeta i direktor slovenskog trgovačkog društva su zajedno potpisali potvrdu od 20. prosinca 2001. u kojoj je neistinito naznačeno da je kupac kupoprodajnu cijenu za nekretninu isplatilo trgovačkom društvu iz Buzeta, iako je ona isplaćena u korist slovenskog trgovačkog društva, a ne trgovačkog društva iz Buzeta. Trećeokrivljeni, kupac nekretnine ishodio je navedene isprave znajući da kupoprodajnu cijenu nije platio u korist trgovačkog društva iz Buzeta. Slijedom toga, trojicu okrivljenika se tereti da su pribavili nepripadnu dobit trgovačkom društvu iz Kopra u iznosu od 6,6 milijuna maraka, u protuvrijednosti od 25,89 milijuna kuna na štetu trgovačkog društva iz Buzeta, čime je smanjen nominalni iznos njegovog ukupnog temeljnog kapitala. Gordana ČALIĆ ŠVERKO