Podignute su optužnice protiv bivših celnika ministarstava i državnih poduzeca koji su sudjelovali u aferi Fimi medija, a rijec je o bivšem ministru unutarnjih poslova Ivici Kirinu, bivšim celnicima Hrvatskih autocesta (HAC) Mariju Crnjaku, Jurici Prskalu, Josipu Sapunaru i Zlatku Korparu te bivšem direktoru Fonda za zaštitu okoliša i energetsku ucinkovitost Vinku Mladineu.
Rijec je osobama koje su sudjelovale u izvlacenju novca i punjenju HDZ-ovog "crnog fonda", a nisu bile obuhvacene optužnicom USKOK-a iz prosinca prošle godine kojom su obuhvaceni HDZ, bivši predsjednik te stranke i bivši premijer Ivo Sanader, bivši riznicar, blagajnica i glasnogovornik stranke te vlasnica tvrtke po kojoj je afera dobila ime i dvoje njenih suradnika.
Optužnicu protiv Kirina, koji je Hini izjavio kako ništa ne želi komentirati jer nije upoznat s optužnicom, podigao je USKOK, a protiv Mladinea i bivših celnika HAC-a zagrebacko Županijsko državno odvjetništvo.
Kirina se tereti da je od 2006. do 2008. na traženje tadašnjeg HDZ-ovog riznicara Mladena Barišica poslovao s Fimi medijom znajuci da se na taj nacin prikuplja novac za financiranje HDZ-a. MUP je, naime, izravnom pogodbom Fimi mediji dao 1,1 milijuna kuna vrijedan posao promidžbene kampanje u sklopu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa. MUP je novac isplatio, iako Fimi medija nije ispunila sve obveze iz ugovora.
Bivšeg "prvog policajca" se tereti i da je krajem kolovoza 2006. poništio javni natjecaj za pet promidžbenih kampanja, iako je 17 tvrtki vec preuzelo dokumentaciju, te odredio da se posao izravnom pogodbom sklopi s Fimi medijom. USKOK tvrdi da je Kirin to ucinio unatoc mišljenju strucnog povjerenstva da se ponuda treba usporediti s važecim cjenicima radijskog i TV emitiranja, kao i razmotriti mogucnost izravnog pregovaranja s TV kucama pri cemu se mogla dogovoriti znatno niže cijena od cijene koju je ponudila Fimi media.
Nakon što su u proracunu za 2007. povecana sredstva za promidžbene kampanje, Kirin je u travnju 2007. donio odluku o prihvacanju ponude Fimi medije kojoj je MUP za pisanje scenarija, snimanje i emitiranje radijskih i televizijskih promidžbenih poruka isplatio 16,1 milijun kuna. U USKOK-u tvrde da je zbog Kirinove zlouporabe položaja i ovlasti državni proracun oštecen za 7,3 milijuna kuna. Za zlouporabe položaja i ovlasti optuženi su i bivši celnici HAC-a i Fonda za zaštitu okoliša i enregetsku ucinkovitost.
Bivše predsjednike uprava HAC-a Crnjaka i Prskala te bivšeg clana uprave Sapunara tereti se da su od kraja 2005. do sredine 2009. na traženje Sanadera i tadašnjeg HDZ-ovog riznicara Mladena Barišica sklapali poslove s privatnom marketinškom agencijom Fimi media svjesni da su robe i usluge mogli nabaviti jeftinije i, kako tvrdi tužiteljstvo, znajuci da se preko Fimi medije pribavlja novac za vladajucu stranku HDZ.
Po prvoj tocki optužnice terete se za štetu od 7,8 milijuna kuna koliko su platili Fimi mediji za usluge, primjerice organiziranje svecanosti za otvaranje tunela i novih dionica cesta te medijske kampanje za ENC uredaje, a kako se doznaje, jednom prilikom su platili 11.000 kuna za 50 torti, što je, tvrdi tužiteljstvo, dvostruko skuplje od realne cijene.
Drugom tockom optužnice Prskala se tereti da je zajedno s bivšim predsjednikom uprave Autoceste Rijeka-Zagreb Zlatkom Korparom osigurao 1,2 milijuna kuna vrijedne poslove s Fimi medijom na štetu Autocesta. I u ovom slucaju optuženi su navodno radili na zahtjev Sanadera i Barišica te znali da novac završava u HDZ-u.
Bivši celnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku ucinkovitost Mladineo takoder je optužen da je sklapao nezakonite poslove s Fimi medijom i to od travnja 2008. do kraja 2009. Tereti ga se da je pritom kršio Zakon o javnoj nabavi i da je, kao i HAC-ovci, znao da se na taj nacin puni "crni fond" HDZ-a.
Mladineo je navodno sklopio tri ugovora za promidžbene aktivnosti, kao što je izrada televizijskih spotova i oglasa za obilježavanje Dana planeta zemlje. U tužiteljstvu tvrde da je bezuvjetno prihvatio ponudu Fimi medije, bez da ju je usporedio s cjenikom HRT-a po kojemu bi Fond imao i do 50 posto popusta. Na taj je nacin navodno oštetio Fond za oko 1,7 milijuna kuna.
Kako se doznaje, u optužnici protiv njega ne spominju se Sanader i Barišic.