Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u srijedu da je prerano za ocjeneo tome kako će se na petočlanu koalicijsku vladu odraziti nalaz protukorupcijske komisije da je premijer Janez Janša kršio protukorupcijski zakon.
"Mi ćemo pričekati što će se događati idućih sati i idućih dana i onda ocijeniti kakva je politička situacija, za sada je prerano najavljivati što će se dogoditi", rekao je Erjavec u srijedu na konferenciji za novinare u Ljubljani. Erjavec je tako, kao predsjednik Demokratske stranke umirovljenika (DESUS), članice vladajuće koalicije, komentirao zadnje događaje te ocjene da bi premijer Janez Janša trebao dati ostavku iz moralnih razloga.
Protukorupcijska komisija utvrdila je da je Janša nije u stanju objasniti razliku između svoje imovine i stvarnih prihoda koja iznosi najmanje 210.000 eura te da se tijekom prvog premijerskog mandata našao u u sukobu interesa sklapajući ugovore o kupnji i prodaji stana s tvrtkom koja je poslovala s državom.
Janša većinu tvrdnji iz izvješća negira te izjavljuje da neće dati ostavku, nego će od svoje Slovenske demokratske stranke (SDS) tražiti da glasuju o podršci. Ako ga vodstvo stranke ne bi podržalo, što je malo vjerojatno, Janša bi, prema izjavi za Slovensku televiziju, dao ostavku i na mjesto premijera.
Erjavec je rekao da su optužbe protiv Janše, ali i ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića, u izvješću protukorupcijske komisije tako ozbiljne da bi obojica morali dati ostavku, ali samo ako se dokaže da su nalazi komisije točni te da bi zato stvar trebali dodatno ispitati policija i porezna uprava.
"Na osnovi izvješća protukorupcijske komisije ne možemo stvoriti neku konačnu presudu, potrebno je utvrditi što se točno dogodilo", rekao je Erjavec.
Na pitanje kako će njegova stranka reagirati u međuvremenu s obzirom na neke najave da bi skupina zastupnika mogla već sada pokrenuti postupak glasovanja o povjerenju premijeru te da se govori o traženju novog kandidata za to mjesto, Erjavec je odgovorio da je o tome prerano govoriti dok je Janša premijer te da bi njegova stranka hipotetički podržala "svako ime koje je u stanju Sloveniju izvući iz krize" jer je s tom namjerom i ušla u sadašnju vladu, ali da bi to došlo u obzir samo u slučaju Janšine ostavke.
Predsjednik slovenskog parlamenta Gregor Virant, koji je predsjednik stranke Građanska lista (GL), također članice vladajuće koalicije, izjavio je još u utorak kako smatra da bi zbog teških prekršaja koje im na teret stavlja protukorupcijska komisija ostavke odmah trebali dati i Janša i Janković.
Janković je predsjednik oporbene stranke Pozitivna Slovenija (PS) i ljubljanski gradonačelnik, a u srijedu je na konferenciji za novinare rekao da su navodi u nalazu protukorupcijske komisije na njegov račun netočni i da se njegovo imovinsko stanje od kada je 2006. godine postao ljubljanski gradonačelnik nije mijenjalo. Zato ne namjerava dati ostavku iako je, prema tvrdnjama medija, zbog toga došlo do podjela u njegovoj stranci jer neki smatraju da bi morao odstupiti.
Pahor u Bruxellesu
Slovenski predsjednik Borut Pahor završio je u srijedu svoj dvodnevni posjet Bruxellesu, tijekom kojega se susreo s najvažnijim predstavnicima europskih institucija, a nema vijesti o tome je li u susretima bilo riječi o slovensko-hrvatskim odnosima.
Pahor je nakon susreta s predsjednikom vijeća EU-a Hermanom Van Rompuyem i predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzem prvog dana posjeta izjavio da vlasti u Sloveniji čine sve kako bi se povećala politička sposobnost za prihvaćanje strukturnih reformi za izlazak zemlje iz krize, te da će osobno kao predsjednik podržati sve napore da se to i dogodi, te da Slovenija postane "aktivni dio Europske unije", odnosno budućih struktura u EU-u i eurozoni.
Pahor se u srijedu u popodnevnim i večernjim satima sastao i s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, te predstavnicom EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton, ali nakon toga nije davao izjave.
Kako je poslije podne u priopćenju za javnost u najavi tih susreta naveo njegov kabinet, cilj novog slovenskog predsjednika u razgovoru s Barrosom bio je u prvom redu razmjena stajališta o daljnjoj integraciji Europe i jačanju Europske monetarne unije.
Što se tiče susreta s Catherine Ashton, Pahor joj je u razgovoru prenio poglede na širenje Europske unije, te prilike u zapadnom Balkanu.
Slovenski mediji u najavi Pahorova posjeta Bruxellesu javljali su da će Pahor sa sugovornicima vjerojatno pojasniti i stajalište Slovenije prema planiranom ulasku Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja ove godine.
Poznato je da slovenska vlada početak postupka ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu i dalje povezuje s povlačenjem tužbi protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima, što bi taj datum moglo dovesti u pitanje, te da se Pahor u više navrata ocijenio da ne bi bilo dobro da Slovenija bude zadnja sadašnja članica EU-a koja će ratificirati hrvatski pristupni ugovor. (Hina)