Netom je iz tiska izašao novi dvobroj Nove Istre, časopisa u izdanju Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika. Časopis počinje uvodnim slovom glavnog urednika, dr. Borisa Domagoja Biletića što je u biti prigovor Ministarstvu kulture RH zbog smanjenja sredstava - kako za Novu Istru, tako i za ostala izdanja Ogranka, od kojih neka već drugu godinu zaredom nisu dobila niti lipe.
Stilska i tematska raznolikost
U rubrici Suvremena književnost nalazimo uratke Dubravka Jelačića Bužimskog "Lažna priča Ulderika Donadinija i ostale krivotvorine", Božice Zoko "Moja ispisana koža", Tomislava Domovića "Imperativi", Milka Valenta "Čarobni higijenski kvadratići", Adama Rajzla "Vatrenjaci", Lore Tomas "Mjesec u komadićima" i Marka Gregura "Praznina". Stilski i tematski raznolika su to djela putem kojih dr. Biletić predstavlja u svakome broju dio panorame suvremene hrvatske književnosti.
Veliki je tematski blok posvećen 18. Šoljanovim danima u Rovinju, koji su se bavili književnim opusom Viktora Vide (1913. -1960.). Ta je manifestacija održana u travnju prošle godine, a u povodu stote obljetnice rođenja tog velikana hrvatske književnosti. O liku i djelovanju Viktora Vide s raznih su aspekata pisali brojni autori.
Boris Domagoj Biletić osvrnuo se vrlo detaljno i precizno na "Autobiografske zapiske Viktora Vide", dok je predmet analize Ljubice Josić "Viktor Vida u Hrvatskoj reviji". Slaven Jurić je pak tematizirao o vezanom i slobodnom stihu u poeziji Viktora Vide. Da je u Vidinome stvaralaštvu bilo i talijanskih tema, piše i objašnjava Martina Kokolari.
Stvaralaštvo ovoga autora bilo je vrlo bogato, i razne ključeve njegova djelovanja iščitava Željka Lovrenčić u eseju naslovljenom "Viktor Vida – pjesnik, prozaik, prognanik". Irvin Lukežić bavi se pak interpretacijom pjesme "Groblje pokraj mora", iščitavajući razne njezine slojeve i metafore.
Pulski znanstvenik Daniel Mikulaco osvrnuo se na problem fikcionalne proze Viktora Vide "Tajno poslanje", a Antun Pavešković analizira i tematizira o mediteranizmu u njegovim djelima.
Osim poetskog i proznog opusa toga autora, koji je smatran jednim od najjačih hrvatskih pisaca u emigraciji, tu je i prilog o njegovim društveno angažiranim tekstovima, odnosno Božidar Petrač piše tekst naslovljen "Pozadina Vidina teksta/polemike 'Rasulo Doriana Vlaja'".
Prilog Davora Šalata ima naslov "Kasna poezija Viktora Vide u svjetlu knjige Huga Friedricha 'Struktura moderne lirike'", a prilog Ante Stamaća nosi naslov "Vidina slika Karla Jaspersa". Ovaj tematski blok završava radom Milorada Stojevića "Kritike i eseji Viktora Vide".
Novi prijevodi, studije i ogledi
Slijedi uvijek zanimljiva rubrika "Novi prijevodi" gdje su prisutna djela Nicolasa Bouviera "Sova i kit" (prev. B. Brlečić), Theodora Elssace "Deset pjesama" (prep. Ž. Lovrenčić) i Tibora Weinera Sennyeyja "Buđenje Mahruha" (prev. A. Pataki).
U rubrici "Studije, ogledi, zapisci" Ivan Bošković se bavi temom "Neuralgična pitanja hrvatske stvarnosti (Ratko Cvetnić: 'Povijest Instituta')", Sanja Knežević patnjama i uskrsnućem silovanih vukovarskih logorašica 1991.-1992., Andrés Morales Milohnić čileanskom poezijom hrvatskoga podrijetla (prev. Ž. Lovrenčić).
Tamara Bakran donosi književnu temu motiva dvojnika u Pamukovu romanu "Bijeli zamak", a filozofsko-esejističkim uracima prisutni su i Božidar Petrač i Vladimir Vojnović.
U "Prilozima o zavičaju" Đuro Vidmarović elaborira temu spašavanja djece istarskih Hrvata u Moslavini tijekom Prvoga svjetskog rata, Ivan Pederin analizira metodu i kulturni sadržaj "Životopisâ..." Pietra Stankovića, dok je Nevenka Nekić usredotočena na djelo "Istra u sjećanjima učiteljice: Ana Došen..."
U kritičkim pristupima i osvrtima predstavljeni su sljedeći autori i djela: Ivan Grljušić "Komunističke priče", Irena Lukšić "Očajnički sluteći Cohena", Ratko Cvetnić "Povijest Instituta", Milan Osmak "Ovce na južnom vjetru", Enver Krivac "Ništa za pisati kući o", Jana Prević Finderle "Ti još pričaš o nogometu", N. Gilić – Z. Vidačković /ur./: 60 godina Festivala igranog filma u Puli i hrvatski film:: zbornik radova", "Buzetski zbornik, sv. 40." te Miljenko Galić – Josip Botteri Dini: "Meštrovićev zdenac – u spomen artifeksa". (V. BEGIĆ)