Od početka veljače do danas, rješenje o otpisu duga dobilo je ukupno 6.967 građana, što je deseterostruko manje od očekivanja iskazanih u Vladi prilikom donošenja te mjere.
Tek je svaki drugi dužnik od njih 60.000 koji prema podacima Ministarstva socijalne politike i obitelji imaju pravo na otpis duga, u Fini ili centru socijalne skrbi uopće zatražio Pregled duga, dokument koji mu omogućuje podnošenje zahtjeva za otpis duga.
Do 8. svibnja, u svim je Fininim poslovnicama izdano ukupno 31.534 Pregleda duga, evidentirano je 11.156 zahtjeva za otpisom duga, a 6.967 zahtjeva je odobreno. Od tog broja, većinu zahtjeva podnijeli su korisnici socijalne pomoći, a oko 1.000 zahtjeva dužnici iz kategorije B, s primanjima nižim od 2.500 kuna ili 1.250 kuna po članu kućanstva.
Iako je spomenuta mjera trebala osigurati novi početak financijski isključenim građanima i osigurati im uvjete za izlazak iz prezaduženosti, njenu je blagodat u četiri mjeseca primjene iskoristio tek svaki deseti dužnik koji na to ima pravo.
Slab odaziv građana potvrđuje da je bombastično najavljivani potez Vlade podbacio. U Ministarstvu socijalne politike i mladih kažu kako mjera otpisa duga nije obavezna, i ne mogu dužnike prisiliti da ga zatraže.
Slab odaziv
– Bit je ove mjere pomoći socijalno najugroženijim osobama i tu je, barem što se tiče korisnika zajamčene minimalne naknade, cilj ispunjen. Analizom izdanih Pregleda duga i podnesenih zahtjeva uočene su velike razlike među pojedinim regijama i gradovima, jer su negdje to učinili svi koji imaju pravo, a u nekima manje od 30 posto. Dug se nažalost ne može otpisati bez da dužnik to zatraži – upozorava glasnogovornik Tihomir Ivka.
Bilo bi iluzorno i apsurdno, poručuju iz Ministarstva socijalne politike, očekivati da vjerovnici pristanu opraštati dugove svojim dužnicima, a oni imaju imovinu koju mogu unovčiti da pritom ne ugroze egzistenciju. Među onima koji ispunjavaju socijalni kriterij, bilo je, kažu, i onih koji pravo na otpis duga ne mogu realizirati jer posjeduju vikendicu, zemljište, ili imaju štednju u banci. »Ako se građani ne jave u većem broju, nameće se zaključak da su sami procijenili da ne ispunjavaju socijalni kriterij te da je njihova imovina veća od propisane«, dodaje Ivka.
Iako nikoga ne mogu vući za rukav, u Ministarstvu ipak nastoje potaknuti dužnike da konzumiraju svoje pravo. U call-centrima u ministarstvu, centrima socijalne skrbi i Fini odgovara se, kažu, na svaki poziv, mail, reklamaciju i svaku molbu, a kako program otpisa duga traje još samo dva mjeseca, u regijama i gradovima gdje je odaziv građana nizak posebno će informirati građane o tome kako realizirati pravo na otpis duga.
Oko 30.000 osoba koje po podacima Fine imaju pravo na otpis duga nisu se o tome još ni raspitale, a još 15.000 osoba koje su podigle Pregled duga morale bi podnijeti zahtjev centru za socijalnu skrb. Svaki treći upit dužnika, njih više od 7.000, stiglo je iz Slavonije, dok je u Rijeci pregled duga zatražilo oko 2.000 dužnika, ili sedam posto. Prolaznost zahtjeva, ističu u ministarstvu, iznosi visokih 70 posto, a ostalih 30 posto otpada jer dužnik ima primanja veća od limita, posjeduje oročenu štednju ili drugu nekretninu.
Populistička mjera
– Već u startu se znalo da je to mjera populističkog, predizbornog predznaka. Bilo je upitno što će ljudima pomoći jednokratna otplata duga kad i dalje ostaju u problemima. Nažalost, pokazalo se da su procjene bile točne, oni koji bi možda i imali pravo, otpali su zbog nekog članka. Previše je lijepo zvučalo da bi bilo stvarno – komentira Mladen Novosel, predsjednik SSSH.
Zahtjev za otpis duga, podsjetimo, mogu podnijeti građani čiji je račun, prema podacima Fine, blokiran dulje od 360 dana, i to do 30. rujna prošle godine, a dužni su kumulirano prema svim vjerovnicima do 35.000 kuna. (Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ)