- Istra gori. Ne ponovilo se. Može li se već tako reći za ovu požarnu sezonu? Lani je bilo 1.096 požara, čak 82 posto više nego u 2010. Koliko ih je bilo u 2012.? Je li u kolovozu bilo najviše posla pitali smo Dina Kozlevca, županijskog vatrogasnog zapovjednika?
- Ova godina je definitivno ekstremno sušna i klimatski atipična s visokim temperaturama i jakim vjetrovima, što pogoduje nastanku i širenju požara otvorenog prostora. U Istarskoj županiji su vatrogasne postrojbe od 1. siječnja do 31. srpnja imale 2.023 intervencije svih vrsta, što je u odnosu na 2011. povećanje od 30,43 posto. Od toga su 984 intervencije bile na požarima, što je povećanje od 41,79 posto u odnosu na lani. Bilo je 635 požara otvorenog prostora, što je 67,11 posto više nego u 2011., izgorjelo je oko 300 hektara, što je povećanje od 480 posto u odnosu na lani, ali konačni će podaci biti poznati nakon službenih mjerenja.
Od 1. lipnja do kraja srpnja na otvorenom prostoru bilo je 175 intervencija, što je u odnosu na 2011. povećanje od 121,52 posto. Od 1. lipnja do 15. kolovoza zabilježena je 251 intervencija na otvorenom prostoru. U 15 kolovoških dana je bilo 76 intervencija - u prosjeku pet dnevno. Za konačni zaključak potrebno je napraviti usporedbu sa sličnim klimatskim godinama. Imali smo 2000. godine 1.056 intervencija na otvorenom prostoru, 2003. su bile 973, a u 2005. 657.
Požare na otvorenom prostoru su vatrogasne postrojbe ugasile uspješno. Većina požara je stavljena pod kontrolu u nekoliko sati, osim njih 12 koji su prerasli u velike požare te su ugrožavali veći broj naselja i ljude pa su pozvane zračne snage, uz čiju su pomoć ugašeni. Ni u jednom požaru nisu stradali ljudi, stambeni i gospodarski objekti te nitko od gasitelja nije ozbiljno povrijeđen, bilo je gutanja dima, ogrebotina i iscrpljenosti, te su požari nadljudskim naporima gasitelja ugašeni.
- Ima požara koji se godinama pojavljuju na istim mjestima ili vatra u kratkom roku plane na više udaljenijih mjesta. Čak je nedavno i pilot kanadera vidio piromana. Jesu li nekada vatrogasci ulovili piromana na djelu? Koliko ima takvih namjernih požara? Koliko ih se uhvati?
- Vatrogasci su od samog početka intervencije usmjereni na što brže i kvalitetnije saniranje nastale opasnosti po ljude i imovinu pa tako i na otvorenom prostoru. Sva zapažanja i saznanja o mogućem uzroku požara dužni smo, ali i zainteresirani, prenijeti istražnim tijelima da bi se otkrio uzrok i mogući počinitelj. Uzroci su u pravilu tehničke i ljudske naravi. Vatrogasci su posljednjih desetljeća mnogo puta svojim saznanjima, pogotovo stručnim, pomogli u utvrđivanju uzroka požara.
Opravdano je sumnjati da su svi požari koji nisu nastali nepažnjom, nemarom ili nisu vezani za poljoprivredne površine, a nastanu u gustom, gotovo neprohodnom prostoru, na uskim lokalitetima i u kratkim vremenskim intervalima pa i više desetaka puta kroz godinu podmetnuti iz neke pobude. Ali dok nemamo točan uzrok, to ostaje kao pretpostavka i nagađanje. Piromanija je bolest čovjeka koji ima potrebu paliti vatru i uživati u tome, a teško ga je otkriti jer se uspješno skriva. Osim piromana problem su i osobe koje iz raznih pobuda, osvete, ljubomore i sličnog, izazivaju požare, ugrožavaju ljude, imovinu, vatrogasce i izazivaju velike troškove. Treba ih otkriti i primjereno kazniti jer na pogrešan i bolestan način upražnjavaju svoje potrebe. U tom cilju treba i zaoštriti zakonske sankcije. U Istri je posljednjih desetljeća otkriveno nekoliko takvih osoba. Osobno sam svojim saznanjima 80-ih godina pomogao da se takva osoba otkrije na području uz rijeku Dragonju gdje je požar uzastopno nastajao.
- Jesu li vatrogasci dovoljno plaćeni? Imaju li neke beneficije? Kakve su reakcije ljudi kada im spasite kuće?
- Vatrogastvo je u osnovi humanitarna djelatnost jer se bavi spašavanjem ljudi, životinja, osobne i zajedničke imovine. Vatrogasci često ugrožavaju svoje zdravlje i živote. Profesionalni vatrogasci obavljaju posao požrtvovno i odgovorno za plaću koja bi trebala biti veća. Imaju beneficirani radni staž i 20 posto na plaće za uvjete rada. No, i time je manje plaćeno od niza manje opasnih i lakših zanimanja. Dobrovoljni vatrogasci obavljaju posao volonterski, požrtvovno i odgovorno uz osjećaj i potrebu da pomognu zajednici. Sve vatrogasce obuzme poseban osjećaj zadovoljstva nakon što su uspješno spasili ljude i imovinu i njima je to sasvim normalno. Vatrogasac obavlja izuzetno stresan posao i tek naknadno shvati koliko je često bio blizu smrti. Ljudi čiji su životi ili imovina spašeni beskrajno su zahvalni. Obično su i preplašeni i zbunjeni pa ih vatrogasci još i tješe i smiruju. (Razgovarala Selvina BENIĆ)
CIJELI RAZGOVOR U TISKANOM IZDANJU