Gospodarski oporavak u Hrvatskoj pocet ce tek u prvoj polovini ove godine i bit ce sporiji nego što se ocekivalo, objavio je jucer Ekonomski institut iz Zagreba u redovitim kvartalnim prognozama. Stoga su strucnjaci Instituta smanjili ocekivanu stopu gospodarskog rasta u 2011. godini s 1,7 posto - koliko su prognozirali u listopadu - na 1,3 posto.
Na vrhuncu turisticke sezone, u trecem lanjskom tromjesecju, cinilo se da Hrvatska pocinje izlaziti recesije, jer je prvi put nakon pocetka krize 2008. godine zaustavljen pad bruto domaceg proizvoda (BDP) i zabilježen njegov rast od 0,2 posto. Ali, to je bilo privremeno.
Novi pad BDP-a
- Procjena aktivnosti za cetvrto tromjesecje 2010. ukazuje na moguci novi pad BDP-a, kažu analiticari Instituta pozivajuci se na podatke o padu gradevinarstva te industrijske proizvodnje, koja se, prema Državnom statistickom zavodu, prošle godine smanjila za 2,5 posto. Iz prognoza proizlazi da ce se nezaposlenost do kraja ožujka povecati na dramaticne razmjere, nezabilježene još od 2003. godine.
- Kratkorocne prognoze za tržište rada izrazito su nepovoljne. Prvo tromjesecje ove godine moglo bi završiti s 340 do 350 tisuca nezaposlenih, odnosno sa stopom nezaposlenosti od 20 posto. Iako se nakon toga ocekuje sezonsko smanjenje nezaposlenosti, temeljni trendovi ostat ce nepovoljni tijekom ove godine, kažu u Institutu.
Povecat ce se i inflacija zbog poskupljenja sirovina i hrane na svjetskom tržištu te zbog porasta domacih cijena energenata, vode i komunalnih usluga. Pretpostavljajuci da ce tecaj kune biti stabilan, procjenjuje se porast inflacije s prošlogodišnjih 1,1 posto na 2,3 posto ove godine, dok bi 2012. ona iznosila 2,7 posto. Ukratko, u Institutu su malo poboljšali svoje procjene rezultata za prošlu godinu, u kojoj ocekuju pad BDP-a od 1,3 posto, a pogoršali prognoze za ovu godinu, u kojoj ipak vide izlazak iz recesije.
Kaskanje za susjedima
- Domaca potrošnja se oporavlja, a pozitivna kretanja su i kod investicija. Medutim, ocekivanja smo smanjili zato što u Hrvatskoj ima znakova slabljenja izvoza i povratka starog obrasca gospodarskog rasta koji se temelji na domacoj potrošnji. Zbog visokog vanjskog zaduženja, na tom temelju više se nece moci generirati stabilan rast, objašnjava dr. Andrea Mervar, urednica casopisa Croatian Economic Outlook Ekonomskog instituta. Stoga, kaže, u 2012. ne predvidaju gospodarski rast veci od 2,4 posto.
Slovenija, Madarska i Srbija, prema njihovih službenim podacima, izašle su iz recesije još u prvoj polovini prošle godine. To znaci da ce gospodarski oporavak u Hrvatskoj kasniti za susjedima najmanje godinu dana.
I u clanicama eurozone BDP raste vec tri tromjesecja zaredom, napisali su jucer analiticari Privredne banke Zagreb u redovitim tjednim analizama. Razmjerno visoke stope rasta hrvatskog gospodarstva, koje su proteklog desetljeca iznosile od cetiri do pet posto, nece se moci ponoviti bez promjene ekonomskog modela, tvrde u PBZ-u. Podsjetimo, postojeci model ekonomskog rasta, koji je Hrvatsku doveo u krizu, pocivao je na sve vecem zaduživanju u inozemstvu i na zanemarivanju domace proizvodnje.