Iako nešto sporije, domaća gospodarska aktivnost nastavlja padati šesti kvartal uzastopce. U prva tri mjeseca ove godine, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, domaći BDP pao je 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Riječ je nešto većem padu no što su ga, s obzirom na gospodarske pokazatelje u prva tri mjeseca, očekivali makroekonomisti koji sudjeluju u anketi Hine. Naime, procjenjivali su da će domaće gospodarstvo, u prvom kvartalu, oslabjeti 1,2 posto na godišnjoj razini.
Domaća gospodarska aktivnost u kontinuiranom je padu od zadnjeg kvartala 2011. godine, no pokazatelji s početka ove godine o padu BDP-a za 1,5 posto, koliko god bili loši, ipak ukazuju na trenutno usporavanje trenda. Naime, u zadnjem tromjesečju prošle godine gospodarska aktivnost pala je 2,3 posto.
Podacima DZS-a ne može biti zadovoljan Zoran Milanović, predsjednik Vlade, i to je jasno naznačio otvarajući jučerašnju sjednicu Vlade pritom najavljujući nastavak fiskalne konsolidacije.
- I dalje je pad i mi time ne možemo biti zadovoljni. Moramo nastaviti s poslom koji smo započeli i tu se ne damo pokolebati, bez obzira na pritiske. Dakle, fiskalna konsolidacija mora ići dalje, ne možemo trošiti više nego što imamo, ne možemo ići u dugove. To naprosto ne drži vodu, kazao je Milanović.
Padom BDP-a ni najmanje nije zadovoljan Slavko Linić, ministar financija, koji smatra i da će rezultati u drugom polugodištu biti bolji. Kako je kazao, mjere koje je Vlada pripremila i počela primjenjivati krajem prošle godine daju male rezultate, "ali prave rezultate ćemo moći vidjeti tek krajem godine".
- Evidentno je da je kriza u privatnom sektoru toliko jaka i da su učinci predstečajnih nagodbi i Vladinih mjera o prolongaciji plaćanja obveza prema porezima u prva tri mjeseca minimalni. Ali je evidentno i da će rezultati u drugom polugodištu ipak biti bolji, kazao je Linić te dodao da ne možemo biti zadovoljni niti činjenicom da je pad gospodarstva usporen.
Takvim rezultatima, kako je kazao, ne možemo biti ni najmanje zadovoljni, potrebni su daleko veći napori te treba osposobiti privatni sektor da razvija djelatnosti i u njih ulaže.
Osobna potrošnja i neto izvoz, jedinstveni su analitičari, doprinijeli su negativnim kretanjima. U kojoj mjeri detaljnije će se znati 10. lipnja kada će DZS objaviti konačno izvješće o BDP-u u prvom kvartalu. No, činjenica je da su negativna kretanja na tržištu rada nastavljena i u prvim mjesecima ove godine te da je došlo do realnog pada plaća, a time i raspoloživog dohotka kućanstava.
Posljedično, takva su se kretanja odrazila na trgovinu koja je realno u prva tri mjeseca ove godine pala 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, iako se na mjesečnoj razini trgovina na malo zadnjih pet mjeseci oporavlja.
Malo optimizma na turobnom domaćem tržištu, prema predviđanjima analitičara, moglo bi se osjetiti u drugom dijelu godine, što zbog turističke sezone, a što zbog realizacije investicijskih projekata. Upitno je koliko će se već u ovoj godini na gospodarska kretanja pozitivno odraziti ulazak Hrvatske u EU. Ti bi se učinci prije mogli vidjeti u godinama koje slijede. (G. GALIĆ, J. MARIĆ/NL)