Teritorijalno najveća, ali i najsiromašnija istarska općina, naručila je izradu Programa ukupnog razvoja za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Kada se dovrši, bit će to prvi sveobuhvatni razvojni plan krajnjeg sjevera istarskog poluotoka u čijih četrnaest naselja živi svega 329 stanovnika.
- Do sada su održane dvije radionice na koje su bili pozvani predstavnici iz svakog sela jer smo htjeli čuti njihova razmišljanja o problemima, potencijalima i razvojnim mogućnostima. Održat će se još nekoliko radionica, a PUR bi mogao biti donesen tijekom ove godine, ističe laniški načelnik Neven Mikac.
Program ukupnog razvoja, preduvjet je za kandidiranje projekata na natječaje resornih ministarstava i fondove Europske unije.
- Da bi se kandidirali na natječaj, projekti moraju biti navedeni u strategiji razvoja. Upravo je to bio motiv da smo krenuli u izradu PUR-a, a prvi projekt kojeg u ovom međuprostoru dok ne padnu schengenske granice, razmišljamo kandidirati zajedno sa zbratimljenom i susjednom slovenskom općinom Hrpelje-Kozina, modernizacija je ceste Vodice - Golac na samoj državnoj granici, ističe Mikac. Radi se o oko osam kilometara dugoj makadamskoj cesti iz 1848. godine koja je spajala Istru s kontinentom, a danas je tamo zaključana rampa.
Europa, kaže Mikac, potiče posebnosti, što također treba iskoristiti. Dok je bilo stoke na Ćićariji, gotovo svako selo imalo je lokvu, no one su danas zapuštene. Lokalni izvori koji još uvijek funkcioniraju, također su zapušteni zbog nedostatka sredstava, no sve bi se to moglo obnoviti i staviti u funkciju turizma, a projekt kandidirati zajedno sa susjedima sa slovenske strane.
Zanimljiv objekt još iz vremena Austrije je lokalni vodovod Žbevnica-Brest-Rakitovac, ali on također traži što hitniju sanaciju.
Razvojni potencijali laniškog područja veliki su, a ponajviše se očituju u mogućnostima razvoja ruralnog turizma, no veliki su i problemi, a najveći problem je, kaže Mikac, mali broj stanovnika. Treba promijeniti nepovoljno kretanje broja stanovnika i poboljšati demografsku sliku da mladi ne napuštaju Ćićariju. Jedini industrijski objekt na cijelom prostoru je tvornica drvene ambalaže Ambalaža u Lanišću koja zapošljava dvadesetak radnika. Razvoj turizma, seoskog, zdravstvenog, izletničkog, lovnog, ali i stočarstva, poljoprivrede, prerade drva, malog obrtništva, mogao bi omogućiti povratak radno sposobnog stanovništva i donekle potaknuti novo naseljavanje općine.
Najznačajniji prirodni resursi Ćićarije su šume, pašnjaci, plodno tlo, površinske i podzemne vode, planinska klima i čist zrak, ljekovito bilje i stalni vjetar pogodan za razvoj vjetroelektrana, jednom riječju netaknuta priroda i sve to u riječkom zaleđu, nadomak velikih urbanih središta, na granici sa Slovenijom i Italijom. (G. ČALIĆ ŠVERKO)