U povodu smrti akademskog slikara, likovnog pedagoga, intelektualca, kulturnog djelatnika Martina Bizjaka (Hrastnik, Slovenija, 1929. - Pula 2017.), u ponedjeljak je u Istarskom narodnom kazalištu Gradskom kazalištu Pula održan komemorativni skup. Tom je prilikom prikazan kratki 20-minutni film Igora Gala, u kojem je Martin Bizjak - skromno i samozatajno - govorio o osnivanju filmskog kluba Jelen, MAFAF-u te važnosti preseljenja direkcije pulskog filmskog festivala iz Beograda u Pulu sredinom 70-ih godina, kada preuzima ravnanje festivalom te ga vodi idućih deset godina.
Ogromna radna energija
Umjetnik, kreator, organizator, vizionar, briljantan i savjestan izvršitelj s ogromnom radnom energijom, kako je danas rečeno, Bizjak je bio osoba koja je znala oko jedne ideje okupiti ljude raznih idejnih, političkih i osobnih interesa, i to sve od 1957. godine kada, nakon diplomiranja na ljubljanskoj Akademiji za likovne umjetnosti, seli u Pulu.
Zdenka Višković Vukić, njegova dugogodišnja suradnica, bivša ravnateljica Pula Film Festivala kazala je da je Bizjak "jednostavno došao kao zvijezda padalica, smjestio se u Pulu i svojim iskrama, poput vatrometa, poput vatropada cijelo vrijeme bljeskao, do zadnjeg trena".
- Odlazak Martina Bizjaka iz fizičkog života ni najmanje nije odlazak njegove iskre. Nevjerojatno voljen i nevjerojatno je volio. Hrabra osoba koja je, i kad se plašila, ostvarivala svoje zamisli, dozvoljavajući da se Pan u njemu potpuno proširi. Jako puno ljudi ima ideja, ali vrlo malo ih spusti do pojavnosti. Najveći dar koji nam je Martin ostavio je ta fizička mogućnost ostvarenja naših vizija, kazala je Zdenka Višković Vukić.
Povjesničarka umjetnosti i također Bizjakova suradnica Gorka Ostojić Cvajner rekla je da je on bio dar svih darova u njenom životu, poklon koji je odredio njen život, njen angažman i trud.
- U svom plodnom radu ništa mu nije poklonjeno, niti je išta otimao. Opće dobro bio je uvijek njegov cilj, istaknula je Gorka, osvrnuvši se na njegovu ključnu ulogu u osnivanju pulskog Izložbenog salona i Društva likovnih umjetnika Istre, kao i na njegovo plodno naknadno likovno stvaralaštvo, od prve samostalne izložbe 1987. godine do plodne serije crteža u posljednjoj fazi.
Dovršeni memoari
Klaudija Velimirović, predsjednica Slovenskog kulturnog društva "Istra" (koje je svojedobno objavilo Bizjakovu monografiju koja se sviđala i autoru), rekla je da je Martin Bizjak bio izuzetno pristupačna osoba.
- Nije bio vičan samo kistu, nego i peru. Britkim je umom secirao pojave u društvu. Prije nekoliko mjeseci Martin mi je povjerio da je završio memoare, a naše Društvo je njihovo tiskanje uvrstilo u svoje buduće planove. Pročitala sam polovicu od 150 gusto tiskanih stranica; dojmovi su izuzetni. Martine, žao mi je što sam vam ostala dužna, zaključila je Klaudija Velimirović. (Z. ANGELESKI)