"Ono smo što jedemo". Bio bi to sažetak mišljenja različitih stručnjaka, ali i posjetitelja 4. manifestacije "Pazi što jedeš" koja je započela jučer u Domu hrvatskih branitelja, a održava se još i danas. Organiziraju je Etnografski muzej Istre i Udruga registriranih ekoloških proizvođača Istre "Istarski eko proizvod".
Nedovoljno kuharica
Ovogodišnja je manifestacija, kako doznajemo od voditeljice projekta Tanje Kockovic Zaborski, posvećena zdravoj prehrani djece i tome što bi djeca trebala jesti u svojim domovima, ali i vrtićima i školama. Stoga su za najmlađe organizirane brojne edukativne i zabavne radionice, poput one kako se izrađuje pašta, dok su roditelji mogli poslušati neka od predavanja stručnjaka s područja zdravlja i zdrave prehrane. Zanimljiv je svakako bio i okrugli stol pod nazivom "Pazimo li što jedemo" organiziran u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Istarske županije, a na kojemu se raspravljalo o hrani na vrtićkim i školskim jelovnicima.
U uvodu je dr. Olga Dabović Rac iz HZZJZ navela da pričanje o zdravoj prehrani zahtjeva timski rad i suradnju različitih struka, ali i lokalne zajednice te roditelja jer stručna mišljenja nisu dovoljna da bi se promovirao zdravi životni stil. Govoreći o tome koliko je pravilna prehrana važna u prevenciji mnogih bolesti navela je da Zavod provodi brojne programe u suradnji s vrtićima i školama diljem Istre te aktivno sudjeluje u kreiranju izbalansiranih jelovnika za mališane, koji se temelje na tradicionalnim jelima i sezonskim, mediteranskim namirnicama.
U osnovnim školama je zdravu i izbalansiranu prehranu nešto teže zadržati, navela je pulska dogradonačelnica Elena Puh Belci riječima da su oni osnivači 11 osnovnih škola, koje nemaju iste polazišne točke kada je o prehrani i kuhanju riječ.
- Prehrana u školama ima sasvim drugačiji kontekst. Dok djeca u vrtiću borave osam do deset sati i imaju četiri obroka, učenici u školama borave gotovo isto toliko i dobiju samo jednu marendu, ukoliko nisu u produženom boravku, navela je Puh Belci i dodala da je Grad Pula u protekle tri godine u školske kuhinje i uvođenje HACCAP sustava uložio više od tri milijuna kuna, što je polazišni temelj za zdraviju prehranu. Osnovano je, navela je, i Povjerenstvo za praćenje pravilne prehrane, no škole se, dodala je suočavaju s brojnim problemima - od ograničenja cijene marende do toga da nemaju sve kuhinje u kojima se može kuhati, niti dovoljan broj kuharica, čije zapošljavanje pak ne dozvoljava Ministarstvo koje ih plaća.
Vrtićarci vole "žlicu"
O kuhanju u pulskim vrtićima govorila je ravnateljica Dječjih vrtića Pula Mariza Kovačević koja je navela da su od 2006. godine renovirane sve četiri kuhinje i nabavljena tri kombija s temperaturnim režimom.
- Djeca vole jesti u vrtiću, vole jesti "na žlicu" i to nam je znak da smo na pravom putu, navela je Kovačević i dodala kako smatra da su jelovnici na kojima godinama rade zdravstvene djelatnice u suradnji s djelatnicima Zavoda, nutritivno izbalansirani i zdravi.
Svoja iskustva s prehranom predstavila je i ravnateljica Osnovne škole Šijana Alma Tomljanović koja je kazala da je, do nedavne dogradnje, škola imala vrlo malu kuhinju i takozvane suhe marene, a sada se može pohvaliti modernom školskom kuhinjom i blagovaonicom i time da učenici imaju dva puta tjedno kuhanu marendu i tri puta tjedno sveže voće.
- U početku nam nije bilo lako, prvašići koji su dolazili iz vrtića, voljeli su jesti kuhano, no imali smo problema sa sedmašima i osmašima koji su kuhanu hranu često vraćali. No, bili smo uporni, educirali ih o važnosti zdrave prehrane, pa nam danas učenici traže i repete, navela je ravnateljica i dodala da marende u školi prima više od 70 posto učenika, što je dovoljan pokazatelj uspjeha.
No, da situacija očito nije ista u svim vrtićima i školama pokazalo se već u raspravi nakon okruglog stola u kojoj su predstavnice Udruge Rode i same mame na to ukazale. Kako je navela jedna od njih, ova joj je priča o zdravoj prehrani izgledala pomalo "svemirski" jer se u njenom vrtiću u Rovinju i dalje jedu krafne i paštete. Na to je Dabović Rac navela da su oni samo savjetodavno tijelo, a ne zakonodavno, pa mogu samo savjetovati, ali ne i kažnjavati, a ravnateljica pulskih vrtića navela je da su takve namirnice kod njih davno izbačene, isto kao i hrenovke, čips i torte.
Pulska dogradonačelnica navela je kako je svjesna činjenice da sve škole u Puli pa tako i Istri nemaju iste uvjete, pa stoga ni učenici nisu u istoj poziciji kada je zdrava prehrana u pitanju.
- Neke škole imaju nove kuhinje, u nekima smo ih uspjeli nadograditi, dok neke jednostavno za to nemaju mjesta stoga se prehrana mora korigirati u okvirima mogućeg, zaključila je Puh Belci. (Borka PETROVIĆ, snimio Neven LAZAREVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU