Predsjednik Republike Ivo Josipovic najmarkantnije je poteze u prvom polugodištu svojeg mandata povukao u regionalnoj politici. Nece biti pretjerivanje ako se kaže da je njegov obilazak ratnih stratišta, na kojima je uspio okupiti vjerske i politicke predstavnike donedavno "zaracenih" strana, odjeknuo cijelim planetom.
- Kako definirate ulogu Hrvatske u regiji, narocito s obzirom na to da cemo uskoro u Europsku uniju?
- Hrvatska može biti katalizator europeizacije cijele regije, ali druge zemlje i njihove lidere moramo prihvacati kao partneri, a ne kao tutori. Ne možemo ništa nametati zato što smo u europskim procesima ispred njih. Partnerstvo je kljucna rijec.
- Najsnažnije su odjeknuli vaši nakloni na ratnim stratištima. Kako to ocjenjujete?
- Jako dobrim. Odnosi medu narodima u BiH su popravljeni. Povjerenje je poraslo: ljudi su nastavili zajednicki obilježavati stradanja i bez posredovanja sa strane. Prvi put su se celnici Republike Srpske, na najvišoj razini, poklonili na stratištu u Kozarcu. Nakon dugo vremena gospodin Milorad Dodik je pred kamerama izjavio da se zauzima za cjelovitu BiH.
- Želite zapoceti novu, trecu fazu odnosa Hrvatske i BiH?
- Da. Na formalnopravnoj i politickoj razini, ona pocinje uspostavom stabilnosti u obje zemlje. Ljudi u BiH na izborima ce izabrati koga žele i taj ce biti partner Hrvatskoj, ma tko to bio. Ocekujem da ce izabrani dužnosnici imati snage za višu fazu suradnje, da više nece ocekivati od Hrvatske samo da krpa rupe, nego da osmislimo projekte koji ce koristiti svima, s obje strane granice.
- Biste li željeli da odnosi Hrvatske i Slovenije budu bolji nego što jesu, neovisno o tome što smo, cini se, riješili ozbiljne probleme?
- To bih uvijek želio, premda smo uistinu na dobrom putu. No, medu susjedima ima i rivaliteta, narocito u gospodarstvu, zašto ne?
- Je li došlo vrijeme da Hrvatska prizna tamnu stranu "Oluje"? Spremnosti za to još nema, a i Vi ste u Kninu tradicionalisticki govorili.
- Govor u Kninu došao je nakon izjave predsjednika Tadica koju se shvatilo kao da je cijela "Oluja" zlocin. "Oluja" to nije. Ona je, po medunarodnome pravu, dopuštena, legitimna i za nas osloboditeljska akcija. Ja sam u govoru rekao da osveta nije pravo pobjednika, da je zlocina bilo i da naši sudovi moraju kažnjavati sve zlocine prema istim kriterijima. U toj ce slici "Oluja" apsolutno biti vojnicki dobro izvedena oslobodilacka operacija, ali cemo se, nažalost, morati suociti i s ubijanjima, paljenjem i pljackom. To i cinimo. (B. PAVELIC/Novi list)
OVO JE IZVADAK IZ INTERVJUA KOJI U CIJELOSTI MOŽETE PROCITATI U TISKANOM IZDANJU OD SUBOTE