Uloge majke i oca su različite, kompatibilne i jednako važne; roditeljstvo je dragocjena prilika i za vlastiti razvoj, osim za uživanje u odrastanju i bezuvjetnoj međusobnoj ljubavi roditelja i djece, a očevima treba dati priliku i prostora da se iskažu i "uzmu svoj dio kolača". To su samo neki od zaključaka okruglog stola na temu "Uloga očeva u odrastanju djece", koji su Vijeće za komunalnu prevenciju Grada Pule i Centar za socijalnu skrb Pazin – Podružnica Obiteljski centar Pula organizirali u srijedu, u povodu Međunarodnog dana obitelji u Komunalnoj palači.
Čvrste veze s oba roditelja
- Kad govorimo o djeci i mladima te problemima droge, alkohola, vandalizama i nasilja, najviše može učiniti obitelj - samostalno i u suradnji sa zajednicom. Stoga već četvrtu godinu organiziramo okrugli stol na temu vezanu uz obitelj. Forma obitelji se mijenja, nerijetko to više nisu "mama, tata, djeca, kuća i pas" te ju je potrebno ponovno razmotriti, kazala je dogradonačelnica i predsjednica Vijeća za komunalnu prevenciju Elena Puh Belci.
U uvodnoj prezentaciji stručnih djelatnica Obiteljskog centra, socijalne radnice Milene Poturiček i pravnice Jelene Pereša, istaknuto je da su, zbog promjena u obitelji, djetetu potrebna oba roditelja više nego ikad ranije te da se nalazimo u fazi transformacije tradicionalnog očinstva kojemu treba pomoć i podrška. Suvremeni otac ima značajnu ulogu i aktivno sudjeluje u svim razvojnim fazama mališana, a nije više "pomoćnik majci".
- Posljednjih 30-ak godina društvena istraživanja jasno razlučuju različite i kompatibilne uloge obaju roditelja. Dokazano je da dijete može razviti čvrstu i sigurnu privrženost s oba roditelja, a ne samo s majkom, kako se ranije tvrdilo, rekla je Poturiček.
Napomenula je da temeljna načela Obiteljskog zakona uključuju ravnopravnost žene i muškarca u svim pravima i dužnostima iz obiteljskih pravnih odnosa i roditeljske skrbi. U slučaju prestanka zajedničkog života roditelja maloljetne djece, zakonodavac im nalaže da sastave plan o zajedničkoj skrbi, a ukoliko to ne uspiju ni uz pomoć stručnjaka, odluku će u parničnom postupku donijeti sud. Roditeljski dopust omogućuje svakom od roditelja korištenje po četiri mjeseca, pa ukoliko iskoriste zakonske mogućnosti, uključujući rodiljski dopust, zajedno mogu izostati s posla i biti s djetetom ukupno 14 mjeseci. No, prema istraživanju udruge Roda, to je pravo 2014. iskoristilo samo pet posto očeva, a Hrvatska je pri dnu ljestvice EU zemalja prema dužini trajanja roditeljskog dopusta i visini naknade (od 1.600 do 2.660 kuna).
Roditeljstvo je priča bez kraja
- Zajednica po tom pitanju može još puno napraviti, počevši od osiguravanja servisa predškolskih ustanova do podrške poslodavaca i povećavanja naknada. Roditeljstvo je priča bez kraja, nešto što se konstantno uči i nadograđuje, prilika za osobni rast i razvoj te učenje o životu od prekrasne djece koja su pred nama, kazala je Ines Puhar, predstojnica Obiteljskog centra.
Ravnatelj OŠ Tone Peruška Kristijan Cinkopan ukazao je na problem skrbništva nad djecom rastavljenih roditelja koji se još uvijek u najvećem broju slučajeva dodjeljuje majkama. Marina Valić Ivančić iz pulskog Centra za socijalnu skrb složila se da prilikom razvoda djeca još uvijek u većoj mjeri ostaju živjeti s majkama, ali je to dobrim djelom rezultat dogovora roditelja, rekla je, dok se u slučajevima kad trebaju odlučiti sud ili nadležne službe vidi porast u korist očeva. Prema podacima koje je iznijela, prošle je godine Centar odlučivao u 68 slučajeva, od kojih su u 52 djeca nastavila živjeti s majkama, a u 16 s očevima.
Promjene u ponašanju
Kontinuirana uključenost oca djetetu donosi povećane kognitivne i socijalne sposobnosti, izraženu empatiju, smanjenu sklonost stereotipnom razmišljanju o spolovima i bolju emocionalnu samokontrolu, iznijela je Poturiček. Što se tiče negativnih posljedica zbog odsutnosti ili neprimjerenosti oca, ukazala je na poremećaje u emocionalnom funkcioniranju djeteta, rizična ponašanja i slabiji školski uspjeh. Prema njenim riječima, novija istraživanja pokazuju da odsutnost oca više i trajnije utječe na dječake, kod kojih su zabilježeni nedruštvenost, agresivnost ili pretjerana feminizacija. Kod djevojčica je, pak, u takvim slučajevima utvrđeno teže uspostavljanje emocionalnih veza sa suprotnim spolom. (Kristina FLEGAR)