Ogranak Matice hrvatske u Puli, Filozofski fakultet u Puli i Sveučilišna knjižnica organizirali su jučer okrugli stol "O Deklaraciji kao jezičnome, povijesnome, političkome i kulturološkome dokumentu". Sudjelovali su prof. dr. sc. Lina Pliško (filologinja), Stjepan Sučić (potpredsjednik Matice hrvatske), izv. prof. dr. sc. Igor Duda (povjesničar), a moderator je bio doc. dr. sc. Daniel Mikulaco (predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Puli).
Objava u tjedniku "Telegram"
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas je kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci i intelektualci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao hrvatskosrpskim. Dokument je potpisalo nekoliko hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
- Deklaracija je objavljena na današnji dan, 17. ožujka 1967. godine, a bio je to također petak. Objavljena u tjedniku "Telegram", a hrvatski intelektualci su već 1965./66. upozoravali na problematiku naziva hrvatskog jezika, jer su konstatirali da je njegov položaj nepravedan i nepravedan. Na potpisnike je vršen nevjerojatan pritisak, velika hajka, kazala je jučer prof. dr. Lina Pliško objašnjavajući s lingvističkog aspekta važnost te Deklaracije.
Godine promjena
Stjepan Sučić govorio je da je na dan objave Deklaracije bio osječki srednjoškolac te da je išao prepisivati deklaraciju i dijeliti je kolegama, da je za njega to bilo nešto posebno i veliko. Zatim je govorio o hajki kojoj su bili podvrgnuti ti intelektualci, kao i o tim hrabrim ljudima koji su napravili iznimnu stvar za hrvatski jezik. Prisjetio se i upozorenja svoje srednjoškolske profesorice. Bilo je govora i o gramatikama i pravopisima hrvatskog jezika.
Prof. dr. Igor Duda govorio je o političkoj zbilji i ekonomskoj podlozi i situaciji tih godina, te naveo što se kronološki događalo iz godine u godinu.
Istaknuo je da je tako, primjerice, 1967. godine bilo više stranih noćenja negoli domaćih, da su to bile godine pokreta nesvrstanih te brojnih drugih promjena.
Uvodne riječi imao je doc. dr. Daniel Mikulaco, a nazočne je u ime Sveučilišne knjižnice pozdravila voditeljica Tijana Barbić Domazet. Tom je prigodom u knjižnici postavljena i prigodna izložba koju je pripremila Sonja Brhanić. (V. BEGIĆ)