Grad Pula donio je program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države te je prijedlog proslijeden Gradskom vijecu na konacno usvajanje. U dokumentu koji je na konferenciji za novinare obrazložio gradonacelnik Boris Miletic navedeno je da je ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u katastarskoj opcini Pula, prema podacima Državne geodetske uprave, 1,1 milijun cetvornih metara.
Na tom se podrucju na 430 tisuca kvadrata prostiru oranice, na deset tisuca livade, pašnjaci zauzimaju 269 tisuca kvadrata, vocnjaci 427 tisuca, vinogradi svega 5,7 tisuca, a ostale kulture preostalih 860 kvadrata. Te se površine poljoprivrednog zemljišta nalaze izvan granica gradevnog podrucja u zonama klasificiranim kao "vrijedno obradivo tlo" i "ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište".
Kako piše u dokumentu, dosadašnje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države odnosi se na ugovore o zakupu koje je Grad Pula sklopio s pojedinim zakupcima koji placaju godišnju naknadu za korištenje. U prvih šest mjeseci 1997. godine podneseni su i zahtjevi za naknadu oduzete imovine, tocnije za zemljišta koja zauzimaju ukupno 26 tisuca kvadrata, od cega 17,6 tisuca otpada na vocnjake, 8,3 tisuce kvadrata na oranice, a ostalo su pašnjaci. To je zemljište izuzeto iz dokumenta jer su u tijeku sudski postupci.
Dokumentom je definirano i da se 317 tisuca kvadrata namjerava prodati, najveci dio od 168,5 tisuca su pašnjaci, a 135 tisuca oranice, dok su ostalo livade i vocnjaci. Maksimalna površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koja se može prodati obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, fizickoj ili pravnoj osobi, kako piše u odluci, je osam hektara zemljišta.
Cetiristotinjak tisuca kvadrata namjerava se dati u dugogodišnji zakup na rok od 50 godina, od cega više od 90 posto zemljišta zauzimaju vocnjaci. Za potrebe nešto kraceg zakupa na rok od 20 godina odredeno je još 400-tinjak tisuca kvadrata, od kojih se na 144,5 tisuca prostiru oranice, na 93,5 tisuca pašnjaci, na 37 tisuca vocnjaci te nešto manje od tri tisuce kvadrata zauzimaju vinogradi.
Na upit novinara kasni li se s ovom odlukom zapravo nekoliko godina nadležni procelnik za komunalni sustav Damir Prhat odgovorio je da to nije tocno vec je izmjenama i dopunama postojeceg zakona utvrdeno da je krajnji rok za donošenje raspolaganja poljoprivrednim zemljištem 15. kolovoza ove godine, što zapravo znaci da se radi u zadnji cas, ali se ne kasni.