Oko 56.700 osoba, što je grad veličine Pule, u ovom trenutku čeka na neki od oblika smještaja za starije i nemoćne u Hrvatskoj, a gotovo polovica, njih 23.000, na listama je duže od četiri godine. Najviše starijih ljudi čeka na stambeni dio, njih više od 47.000, dok je na listama za stacionar oko 9.400 osoba.
Upravo ovim posljednjima institucionalna skrb najviše treba jer riječ je o nepokretnim i teško bolesnim osobama koje su u ovisne o tuđoj njezi i pomoći. No, i među i ovim najtežim slučajevima previše je onih koji više od četiri godine čekaju na dom - čak njih 2.700!
Proizlazi to iz analize Ministarstva socijalne politike i mladih koja je izrađena u sklopu promjena u propisima sustava socijalne skrbi koji su u izradi. Upozorava se da brojke treba uzeti s rezervom budući da se liste neredovito ažuriraju, pa pretpostavljaju da je brojka udvostručena.
Ipak, i da je upola manje onih koji čekaju na dom, Hrvatska je s 2,31 posto starijih osoba u institucionalnom smještaju daleko od europskog standarda, gdje je takvom skrbi obuhvaćeno oko pet posto stanovnika starijih od 65 godina.
U Ministarstvu napominju da dužina čekanja ovisi o vrsti traženog smještaja, pa su najtraženija mjesta u jedinicama za pojačanu njegu, a najkraće se čeka za obiteljski dom i udomiteljske obitelji.
- Kriteriji za prijem u domove i cijena smještaja proizaći će iz novih propisa, posebice novih pravilnika kojima se uređuju uvjeti u pogledu prostora, opreme i potrebnog broja izvršitelja te pravilnika o metodologiji izračuna cijene usluga. Svi propisi bit će dostupni javnosti prije donošenja da bismo kroz javnu raspravu došli do najboljih rješenja, odgovaraju iz Službe za odrasle osobe Ministarstva.
No, kronični problem - nedostatak smještaja - Ministarstvo ne misli riješiti gradnjom novih domova na račun lokalne samouprave, već isključivo u privatno-javnom partnerstvu, a posebno zabrinjavaju i najave o povećanju cijene domova u sustavu Ministarstva.
Iako nam to nadležni nisu htjeli potvrditi, odgovorivši samo da je u pripremi novi izračun cijene usluga, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović, sa sastanka u Ministarstvu, zna da se upravo to sprema.
- Cijene smještaja u "društvene" domove, obično u vlasništvu županija, prosječno su u dvokrevetnoj sobi 2.000 kuna, a ekonomska cijena se penje u nekim slučajevima i do 7.000 kuna te takvu razliku, kažu u Ministarstvu, Hrvatska ne može više snositi.
Imaju podatke da "samo" 40 posto umirovljenika ima mirovine niže od 2.000 kuna, pa u tome vide prostor za povećanje cijena smještaja. Sada se razrađuje nova metodologija izračuna cijene smještaja te će još veći udio u cijeni preusmjeriti na potomke, djecu, unučad, nasljednike korisnika. S niskim mirovinama, kao i visokom stopom nezaposlenosti potomaka, to bi moglo gurnuti još veći udjel hrvatskog stanovništva u siromaštvo, upozorava Petrović. (M. JERIN)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU