Uoči Međunarodnog dana dobrovoljnih darivatelja krvi, koji se obilježava 25. listopada, u gradskoj je palači grada Rovinja upriličen tradicionalni susret višestrukih darivatelja krvi, predstavnika Gradskog društva Crveni križ Rovinj i gradskih čelnika. Odavanje priznanja ljudima koji su krv poklonili 35, 50, 55, 75 i 100 puta kao u slučaju Igora Jergovića, bila je i prigoda da se gradonačelnik Rovinja, Marko Paliaga u svoje osobno, ali i u ime sugrađana, zahvali Rovinjcima koji su svojim nesebičnim djelom i višegodišnjim darivanjima pokazali svoju humanost na djelima.
- Grad je godinama unazad uvriježio jednu dobru praksu da svoje ponajbolje sugrađane, zaslužne u bilo kojoj sferi života, sporta, znanja ili rada pozove, nagradi i čestita na uspjehu, dobročinstvu i svakom drugom pozitivnom iskoraku. Na tragu te dobre tradicije, čast i zadovoljstvo mi je da se danas družim s vama, i zahvalim vam na vašoj humanosti kojom dajte nemjerljivu i neprocjenjivu korist ne samo potrebitim pojedincima, već i cijeloj zajednici, rekao je gradonačelnik Paliaga.
Upravo, za svoju nesebičnu i nemjerljivu pomoć koju pružaju drugim ljudima, priznanje Grada primilo je devet osoba. Za okruglih sto darivanja priznanje Grada dobio je Igor Jergović, za 75 poklonjenih doza Cvetko Baštovanović i Miladin Lazić, dok je troje darivatelja Blanka Dušati, Vesna Ivančević i Vesna Tanović priznanje primilo za 55 darivanja. Također, priznanjima za 50 darivanja ovjenčali su se i Maurizio Klimić i Stjepan Nagel, odnosno za njih 35, Celestina Sošić.
Kako je istaknula predsjednica Gradskog društva Crveni križ -Rovinj, Ana Čižić, na godišnjoj se razini dobrovoljnim darivanjima krvi odazove oko 330 darivatelja koji prikupe oko 413 doza krvi.
- Konkretno, do konca godine očekuju nas još dvije akcije, pa je za očekivati i da će ova kalendarska godina, i po broju darivatelja i prikupljenim dozama krvi biti na razini posljednjih humanitarnih akcija, rekla je Čižić, dodajući i da je broj darivatelja krvi iz godine u godinu u padu, ne samo na razini grada, već i države. Kako se moglo čuti razlozi za takvo stanje su mnogobrojni: od nerazumijevanja poslodavca da darivatelje pusti s posla, preko odlaska mladih ljudi iz zemlje, ali i ukidanja određenih beneficija koje su se na dan darivanja imale. S druge strane, evidentna je i potražnja za krvlju, kako zbog sve veće starosti stanovništva, brojnijih transplantacija i bolničkih zahvata koje nužno iziskuju tekućinu koja život znači. (N. ORLOVIĆ RADIĆ)