Iako ga imaju gotovo svi učenici, mobiteli su jedan od najnepoželjnijih predmeta u školama, a u prilog tome govori činjenica da u većini školskih kućnih redova stoji pravilo da se mobitel u školi ne smije koristiti. Međutim, kako učenici to pravilo rado krše, Osnovna škola Kostrena otišla je korak dalje pa je uz podrušku Vijeća roditelja od ove školske godine u kućni red uvedeno da kršenje pravila i korištenje mobitela vodi i prema izricanju pedagoških mjera.
Prva pedagoška mjera koju prekršitelj može zaraditi je pisana opomena, a kako pojašnjava ravnateljica Biserka Miškulin, takva mjera utječe na ocjenu iz vladanja na kraju godine. Ako se prekršaj opetovano ponavlja, sljedeća mjera je ukor, a na tako drastičan korak kostrenska se škola odlučila nakon jedne prilično apsurdne situacije u kojoj je verbalni sukob dviju učenica nižih razreda na Viber grupi toliko eskalirao da su se u njegovo rješavanje uključile i nadležne prosvjetne ustanove.
Dječja svađa dviju devetogodišnjakinja i odlikašica na Viber grupi preslikala se na odnose u cijeloj školi, iako se incident dogodio izvan škole. Naglašavajući kako je korištenje mobitela izvan škole još veći problem nego u školi, jer već i devetogodišnjaci koriste društvene mreže bez roditeljske kontrole, Miškulin ističe da je potrebno raditi na prevenciji i edukaciji.
Lažni profili
– U tom smislu imali smo već nekoliko predavanja za roditelje, a od uvođenja novih pravila sve je manje učenika koji u školu dolaze s mobitelom. Na Vijeću roditelja sami roditelji su podržali ideju da se mobiteli ne koriste ni pod odmorom. Tako da je pravilo da učenici nižih razreda, kada dođu u školu, mobitele odlože u kutiju koja je za to kupljenja. Nakon završetka nastave uzimaju mobitele. Sa starijim učenicima to je nemoguće, jer se oni nakon svakog sata sele u drugi razred. Za njih je pravilo da mobitel mora biti u torbi, i to isključen. Ukoliko se učenik uhvati u prekršaju, oduzima mu se mobitel i roditelj mora doći po njega, kaže ravnateljica.
Sukob učenica na drštvenim mrežama tek je jedna od situacija u kojima je mobitel u toj školi imao glavnu negativnu ulogu, jer kako navodi Miškulin, bilo je tu i prepisivanja te korištenja raznih aplikacija na ispitu, ali i snimanja nastave te objavljivanja snimki na YouTubeu. OŠ Kostrena je imala iskustva i s lažnim profilima nastavnika na društvenim mrežama, a sve je to bio okidač za donošenje odluke da samo postojanje pisanog pravila koje zabranjuje mobite na nastavi, kao i oduzimanje mobitela, nije dovoljno.
Važna edukacija
I Osnovna škola Pehlin nedavno je imala problem s verbalnim sukobom učenica na društvenim mrežama. Kao i u slučaju kostrenske škole, sukob se dogodio izvan školskih zidova, no u rješavanje se morala uplesti sama škola. Slažući se s činjenicom da treba raditi na edukaciji djece, ravnatelj Željko Šimunić ističe kako učenici nisu svjesni kakve sve opsanosti društvene mreže mogu donijeti.
– Bitan je odgojni moment i treba ih educirati. Za vrijeme nastave nemamo problem s mobitelima jer već desetak godina imamo u školskom kućnom redu pravilo da se mobiteli na nastavi ne mogu koristiti, no izvan škole dolazi do problema jer svi se koriste društvenim mrežama. Kada smo uveli pravilo o zabrani korištenja mobitela, onda je bilo otpora među učenicima. Kršenje pravila rješavalo se tako da smo im oduzimali mobitel i zvali roditelje da dođu po njega, a onda je to prestalo. Valjda je svima više dosadilo – kaže Šimunić.
Osnovna škola Podmurvice malo je liberalnija po tom pitanju jer pravila te škole, kaže psihologinja Nada Kegalj, nalažu da se mobiteli pod nastavom nekih predmeta mogu koristiti. U prvom redu radi se o predmetima koji zahtijevaju kalkulator.
– Ukoliko nastavnik ne dozvoljava mobitel, a učenik ga koristi, onda mu se mobitel oduzima i roditelj mora doći po njega. Međutim, kad roditelj dođe u školu, najčešće kaže »Pa ja sam ga zvao«. Nije rijetkost da na roditeljskom sastanku zvone mobiteli, kao i na individualnim razgovorima. Ono što nam svima općenito nedostaje je kultura korištenja mobitela – zaključuje Kegalj.
Zabrana korištenja mobitela u OŠ Kostrena vratila je igru, jer kako pojašnjava ravnateljica, do sada su učenici odmore provodili s mobitelima u ruci, a sada ih provode u druženju i igri. Slična iskustva ima i ravnatelj OŠ Srdoči Ivan Vukić. U toj najvećoj riječkoj osnovnoj školi koja broji 750 učenika za vrijeme velikog odmora izostaje nekada uobičajena dječja igra.
– Nekad smo za vrijeme odmora imali puno dvorište djece koja su trčala i skakla, a danas to izgleda tako da svi sjede i igraju igrice na mobitelima. Digitalna tehnologija je zarobila njihovo slobodno vrijeme – kaže Vukić. (Ingrid Šestan Kučić)