Do 12. rujna otvoreno je javno savjetovanje o nacrtu prijedloga novog Zakona o zaštiti životinja, što znači da svi građani o njemu imaju priliku dati svoje mišljenje i prijedloge. Novim zakonom i dalje ostaje na snazi uvođenje zabrane uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna, ali tek od 2018. godine. Od pozitivnih novina valja izdvojiti uvođenje zabrane stalnog držanja pasa vezanima ili u boksovima, bez omogućavanja slobodnog kretanja.
Koje su to "egzotične vrste"?
Novim zakonskim odredbama bila bi uvedena obaveza sterilizacije životinja u skloništima, ali i definirani uvjeti prodaje, odnosno kupnje kućnih ljubimaca. Nažalost, u zakonu ostaje odredba prema kojoj se životinje u skloništima usmrćuje nakon 60 dana, ako im se u tom razdoblju ne pronađe novi vlasnik, na što udruge za zaštitu životinja imaju najviše zamjerki.
No, dio javnosti problematične vidi i neke druge članke. Tako vlasnik pet shopa "Happy Zoo" Dean Del Bianco, hobist i dugogodišnji uzgajivač životinja, navodi da bi ga novi zakon mogao natjerati da se odrekne velikog dijela svog asortimana, posebice što se tiče teraristike i akvaristike. Sporan je, po njemu, članak 57. koji navodi da se "strane životinjske vrste mogu uzgajati, držati i prodavati kao kućni ljubimci na temelju znanstvenih spoznaja koje se donose u obliku znanstvenih mišljenja, a kojima se dokazuje da je određena životinjska vrsta primjerena za kućnog ljubimca". Pitanje je, navodi Del Bianco, tko će to dokazivati.
Nadalje, članak propisuje da takve životinje mogu držati "zoološki vrtovi, korisnici koji koriste životinje u znanstvene svrhe, skloništa za životinje", te trgovci životinjama koji imaju "sklopljen ugovor za prodaju životinja iz stavka 1. ovoga članka izvan područja Republike Hrvatske samo radi provoza kroz Hrvatsku". Iznimno, predlaže zakon, egzotične životinje mogu držati i posjednici za vlastite potrebe, a koji mogu dokazati da su posjedovali životinje prije nego što je zakon stupio na snagu, i to do uginuća. Također, stavak 4. spornog članka propisuje kako je egzotične životinje zabranjeno razmnožavati, osim u zoološkim vrtovima u programu očuvanja vrsta, a kako će popis tih "stranih životinjskih vrsta" naknadnim pravilnikom propisati sam ministar.
- Nisam pravni stručnjak, ali po ovome zaključujem da u dućanu više neću smjeti držati većinu "egzotičnih" životinja što će dovesti do gašenja mnogih prekrasnih hobija koji se bave uzgojem životinja, navodio Del Bianco i dodaje da je sporno koje su to uopće "egzotične" vrste te kako ispada da će biti zabranjene i tropske ribice, ali i papige, zmije, gušteri… Na kraju krajeva i najobičniji "sirijski hrčak" nije autohton kućni ljubimac?!
(Ne)mogućnosti edukacije
- Nažalost, na ovaj način, osim što će se ugasiti hobisti, oduzet će se i mogućnost edukacije. Do sada sam imao mogućnost kod sebe držati zmije koje su bile za prodaju, ali još češće korištene za edukaciju, puno je djece iz vrtića i škola bilo kod mene i prvi puta čulo priču o zmijama, imalo priliku dotaknuti tu prekrasnu životinju, čuti koje su njezine karakteristike, kako razmišlja i ponaša se u prirodi. Siguran sam da velika većina te djece neće, nakon što se upozna sa zmijama, nauditi autohtonim vrstama koje su zakonom zaštićene, a ljudi ih uredno (iz neznanja) ubijaju. Slično je i s ribicama. Potrebna je edukacija, a ja sam si uzeo to kao misiju. Ne prodajem ribice ako mislim da idu u akvarij koji nije za njih, iz mog dućana ne izlazi niti jedna životinja ako kod čovjeka nisam prepoznao zainteresiranost i stekao dojam da će nakon mojeg pojašnjenja ta životinja dobro živjeti. Cilj svakog hobiste bi trebao biti što je više moguće životinji približiti njezin prirodni okoliš, tek se tada životinja osjeća sigurno, živi zdravo i mi u njoj možemo uživati, pojašnjava Del Bianco.
Treba početi kažnjavati ljude
Novi nacrt ne podržava u potpunosti ni Sanja Čubrilo iz Udruge Ruka šapi jer će on i dalje dopuštati eutanaziju životinja u skloništima, a zbog svojih će zabrana, smatra, samo pojačati uzgoj životinja na crno.
- Zakone imamo i sada, no problem je što ih nitko ne provodi, a prijave udruga za zaštitu životinja nadležne službe ili ignoriraju ili prebacuju kao loptice, jedni na druge, veli Čubrilo te za primjer uzima sadašnje gradske propise kojima je propisan način držanja pasa, ali, kaže, to nitko ne kontrolira. Ili, navodi nadalje, čipiranje pasa, no ni to se, kaže nam Čubrilo, u praksi ne primjenjuje te ne prođe dan da se ne pronađe izgubljeni ili napušteni pas bez čipa.
- Lako je donijeti zakone, teško ih je provoditi. Mi smo za "no kill" skloništa no činjenica je da su ona puna i da se stalno vrtimo u krug, a većinu posla na sebe preuzimaju volonteri i razne udruge. Potrebno je početi sustavno kažnjavati ljude za napuštanje, zanemarivanje i zlostavljanje životinja i onda se ljubimci neće uzimati olako, a napuštenih će životinja, napokon, biti manje, smatra Čubrilo. (Borka PETROVIĆ, snimio Neven LAZAREVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU