Djelatnosti koje bi već od prvog dana 2013. godine morale poslovati s fiskalnim blagajnama su - osim, primjerice, obrtničke, ugostiteljske, turističke - i odvjetničke. No, upravo je Hrvatska odvjetnička komora (HOK) nedavno upozorila Ministarstvo financija da takav sustav porezne kontrole za njihovu struku ne postoji nigdje u razvijenoj Europi.
- Odvjetništvo nije gospodarska djelatnost, već je Ustavom RH posebno definirana služba i dio pravosuđa pa se u tom smislu ne može uspoređivati s drugim slobodnim zanimanjima, primjerice frizerima, ugostiteljima, taksistima, privatnim liječničkim ordinacijama, istaknuo je predsjednik HOK-a Robert Travaš.
Kod uvođenja fiskalnih blagajni odvjetnicima je sporno i to što bi time došlo do odavanja odvjetničke tajne trećoj osobi.
- Na svakom našem računu nalazi se ime ili naziv stranke te je specificirana usluga koja je obavljena za klijenta i naveden broj naše tarife po kojem je obračunata odvjetnička nagrada. Iz navedenog se vidi što je stranka povjerila odvjetniku, odnosno koju je pravnu uslugu tražila, npr. kupoprodaja nekretnine, razvod braka, podjela bračne stečevine, a to je povjerljiva informacija odnosa odvjetnik - klijent, ističe Travaš.
Oštro su, međutim, reagirali iz Udruge za unapređenje pravosuđa Juris Protecta riječima da "nijedna zemlja u Europi nema takav lihvarski model odvjetničkih tarifa osim Hrvatske".
Za takvu situaciju pozivaju na odgovornost Vladu i Sabor jer, kako kažu, zbog prejakog odvjetničkog lobija još iz Tuđmanovog vremena nisu spremni zakonski regulirati odvjetničke tarife nego su te zakonske ovlasti prepuštene HOK-u, koji to maksimalno zloupotrebljava.
– Sramota je ove vlasti i države što je dopustila da honorar odvjetnika za pisanje ovršnog prijedloga za naplatu duga od 10 eura iznosi 100 i više eura. Ovako visoke naplate odvjetničkih naknada za tako mali posao i male iznose moraju se okarakterizirati kao lihvarske i imaju elemente organizirane pljačke, pojašnjava predsjednik Juris Protecte Zlatko Zeljko te napominje da su ovim modelom naplaćivanja uglavnom pogođeni umirovljenici i sirotinja.
Dodaje da za iste ovršne postupke njemački odvjetnici po Zakonu o odvjetničkim naknadama dobiju 25 eura, iako su prosječni prihodi njihovih građana triput veći od prihoda hrvatskih građana.
Zeljkove konstatacije Travaš nije htio komentirati, ali je ipak iznio svoje viđenje stvari.
- Juris Protectu i njihove konstantne neutemeljene napade na odvjetništvo nismo i ne želimo komentirati. Glede usporedbe s Njemačkom, samo navodimo da odvjetnici u toj zemlji sigurno više zarađuju od odvjetnika u Hrvatskoj, veli Travaš.
- Kad je riječ o postupcima koji spadaju u socijalno osjetljivu kategoriju, tarife nisu velike. Čitav radni spor do prvostupanjske presude, a u što ulazi od pet do šest rasprava na sudu, pozivanje svjedoka i slično košta 2.000 kuna, a to je manje od tehničkog pregleda za auto, dodaje Travaš.
Naglašava i da nigdje u Europi odvjetničke komore ne pružaju apsolutno besplatno usluge, dok u Hrvatskoj HOK to čini, i to za socijalne kategorije, branitelje te za tužbe radi uzdržavanja djece. (Maša JERIN)