Odustaje li Koncar od Barbarige i Dragonere?

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Na nedavnoj sjednici Turistickog vijeca grada Vodnjana vodnjanski gradonacelnik Klaudio Vitasovic, ujedno i predsjednik Turisticke zajednice, izjavio je da je gradnja turistickih resorta na podrucju Dragonere i Barbarige trebala poceti u ožujku ili travnju, ali odgodena je za jesen.

Informaciju nam je potvrdila direktorica TZ-a Morena Smoljan Makragic, dok je Vitasovic u ponedjeljak bio na službenom putu pa je najavio da ce nam više podataka o svemu iznijeti kada se vrati.

Je li tvrtka Kermas u vlasništvu Danka Koncara odgodila gradnju turistickih resorta na podrucju Dragonere i Barbarige, pitali smo Gorana Veljovica, pravnog zastupnika Koncarove tvrtke. Veljovic potvrduje da radovi još nisu poceli, ali kaže da to ne ovisi o njima, vec o onima koji im trebaju izdati dozvole.

- Radovi nisu poceli zato što još nismo dobili gradevinske dozvole i dozvole konzervatora. Ceka se i izrada potrebne dokumentacije, zbog arheoloških nalazišta, zakljucio je Veljovic.

Podsjetimo, Danko Koncar je prije dvije godine uložio 51 milijun eura za kupnju tvrtki koje posjeduju 1,1 milijun cetvornih metara priobalja na podrucju Dragonere i Barbarige. Ondje planira izgraditi turisticki resort vrijedan 500 milijuna eura, koji bi obuhvacao golf teren, marinu, lucicu, hotele, vile, kuce, apartmane i mnoge druge sadržaje. Plan je to koji su iznijeli i austrijski ulagaci kada su prije jednog desetljeca kupili od tadašnje Opcine Vodnjan to zemljište za 7,2 milijuna eura, ali ga nikad nisu realizirali.

S druge pak strane, valja podsjetiti da ce Koncar, odnosno njegova tvrtka Kermas vod cetiri, u sklopu projekta Brijuni rivijera graditi dvije marine i luksuzni hotel s popratnim sadržajima na Monumentima i Svetoj Katarini, na sjevernom dijelu pulske luke. Za taj dio postoje županijski prostorni plan, Prostorni plan uredenja i Generalni urbanisticki plan grada Pule.

Investitor se obvezao izraditi detaljni plan uredenja i studiju utjecaja na okoliš, a u citavu pricu su se umiješali i konzervatori, koji su dio tih lokacija proglasili kulturnim dobrom. (P. GREGOROVIC)


Podijeli: Facebook Twiter