Održani 17. dani Antuna Šoljana

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

- Da nije bilo Šoljana, Slamniga i nekih drugih književnika, mi bismo vrlo teško ušli u dodir s anglosaksonskim književnim svijetom. Oni su otvarali te prostore, rekao je Božidar Petrac, predsjednik Društva hrvatskih književnika, na otvorenju književnog skupa u sklopu 17. dana Antuna Šoljana, posvecenih Krsti Špoljaru.

Petrac je naglasio da je upravo zahvaljujuci njima na ovim prostorima danas moguce govoriti na talijanskom i hrvatskom jeziku. Prisutne su na pocetku skupa pozdravile i Cinzia Ivancic u ime Grada Rovinja te Dubravka Svetlicic, ravnateljica Puckog otvorenog ucilišta koje je uz Društvo hrvatskih književnika organizator ove manifestacije.

Šoljanovi dani odvijaju se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Grada Rovinja te visokim pokroviteljstvom ministrice kulture Andree Zlatar Violic. Prije skupa položen je i vijenac na spomen-plocu na kuci Antuna Šoljana.

Petrac je ujedno bio i prvi znanstvenik koji je izlagao na književno-znanstvenom kolokviju koji je moderirao Stjepan Cuic. Umjesto o Špoljaru, Petrac je odlucio govoriti o Šoljanu, buduci da se slavi 80. obljetnica rodenja ovog pjesnika, kriticara, prevoditelja, prozaika i antologicara, dakle svestrane osobe.

Kazivao je o casopisu koji je trebalo pokrenuti Društvo hrvatskih književnika, a o kojem se govorilo na skupštini na kojoj je 23. travnja 1970. godine Šoljan predstavio programske tocke.

Taj je casopis trebao zamijeniti i ujedno ukloniti nedostatke tadašnjih novina Telegram, koje su bile pred gašenjem, a Šoljan ga je zamislio, po rijecima Petraca, kao list koji bi govorio o kulturi, umjetnosti, znanosti, ali i sportu i modi; obuhvatio bi sve teme, ali bi ih tretirao na ozbiljan nacin, odnosno kroz strucne komentare, a bio bi namijenjen širem krugu citatelja.

- Šoljan je htio magazin tipa njemackog Spiegela ili talijanskog Espressa, nešto što do dana današnjega nemamo, zakljucio je Petrac.

Ljerka Car Matutinovic govorila je o motivima otudenosti u prozi Krste Špoljara, i to u novelama "Muhe", "Konjušnica" i "Izdaja", jer su "intenzivno povezane dominantnom temom o otudenosti koja gotovo fizicki izolira njegove likove od stvarnosti koja ih okružuje".

Borben Vladovic usporedio je romaneskne opuse Špoljara i Šoljana, kao i podudarnosti u njihovim biografijama. Špoljar je roden 1930., a Šoljan 1932. godine, prva zbirka pjesama Špoljaru izlazi 1954., Šoljanu 1956. Prvi važniji Špoljarov roman izdan je 1963. godine ("Gvožde i lovor"), a Šoljanov "Kratki izlet" 1956.

- Šoljan i Rovinj - to je poznata poveznica, no malo je poznato da je Špoljar dolazio u Porec i da je njegov posljednji roman "Vjencanje u Parizu" stvaran u Porecu. U njemu se Rovinj direktno spominje i zna se da je u vrijeme nastajanja romana Šoljan boravio u Rovinju, rekao je Vladovic. Skup je okoncan izlaganjem studentice Jelene Uher, koja je zajedno s Mirelom Matešic proucila aspekt stvarnosti i prividnosti u Špoljarovim djelima.

Manifestacija je okoncana citanjem poezije u kavani hotela Adriatic, a sudjelovali su Boris Domagoj Biletic, Ružica Cindori, Ljerka Car Matutinovic, Nada Galant, Božica Jelušic, Božidar Petrac, Milan Rakovac, Alessandro Salvi i Borben Vladovic, uz moderatora Stjepana Cuica.

Vecer prije održan je i koncert etnoskupine Veja. (Mihaela MEDIC)

VIŠE U TISKANOM IZDANJU OD PONEDJELJKA.


Podijeli: Facebook Twiter