Na programu 42. znanstvenog skupa "Pazinski memorijal" izlagači su se uglavnom bavili životopisima osoba koje su raznim, uglavnom društvenim djelatnostima, sudjelovale u javnom životu Istre tijekom 20. stoljeća. Prigodom otvaranja skupa Galiano Labinjan, predstavnik organizatora, predsjednik Skupštine pazinske katedre Čakavskog sabora za povijest Istre, predstavljajući program, rekao je da se radi o izlaganjima koja će u proširenom obimu biti objavljena u zborniku memorijala, a u prilagođenom obliku u biografskom leksikonu.
Dodao je da to neće biti lako zbog nedostatka novca, jer se već nekoliko godina smanjuju potpore Čakavskom saboru. Predsjednik Čakavskog sabora Robert Matijašić istaknuo je značaj pazinske katedre Čakavskog sabora za povijest Istre koja je tijekom protekla četiri desetljeća prošla nekoliko formi u istraživanju povijesti Istre, ali 42. obljetnica skupa je ipak respektabilna činjenica. On se poput Labinjana osvrnuo na nedostatak sredstava za objavljivanje zbornika, naglasivši da su knjige naša memorija, jer izlaganja se poslušaju, vremenom i zaborave, a publikacije ostaju trajno. U ime pazinskog gradonačelnika Renata Krulčića sudionike skupa pozdravio je predstojnik Ureda Grada Zoran Sloković naglasivši da je Pazinski memorijal značajan skup, te da vjeruje kako će se stvoriti okolnosti koje će skupu omogućiti potporu kakvu zaslužuje i da će se u budućnosti lakše dolaziti do sredstava. Na kraju se zahvalio svim sudionicima na trudu, volji i zalaganju na organizaciji skupa, ali i rasvjetljavanju vrijednih događaja i osoba značajnih za istarsku povijest.
Skup je, prema ustaljenom običaju, započeo izlaganjima vezanim za obljetnice događaja značajnih za povijest Istre. Tako je na početku Josip Orbanić iz Ljubljane govorio o 140. obljetnici Istarske željeznice, Antun Finderle iz Pazina o 140. obljetnici organiziranog planinarstva u Pazinu i Istri, a Josip Šiklić, također iz Pazina, o 25. obljetnici ustroja 154. brigade Hrvatske vojske.
U nastavku skupa posvećenog značajnim osobama Neven Sesardić iz Zagreba govorio je o Bertu Črnji, a svoj je rad naslovio: "Berto Črnja: kako biti čovjek u teškim vremenima". Aldo Sinković iz Rima govorio je o svećeniku Mariu Pavatu u vrtlogu političkih i vjerskih promjena, dok se Alida Perkov iz Pule osvrnula na doprinos Mije Mirkovića analizi gospodarstva Istre uoči Prvog svjetskog rata.
Pulski novinar Roberto Matteoni kazivao je o Cvetku Biliću kao "običnom" velikanu biciklizma. Marija Ivetić i Galiano Labinjan iz Pazina pozabavili su se biografijom Josipa Malića, a Branislav Ostojić iz Kaštelira predstavio je svoj rad: "Emil Zonta, profesor, etnomuzikolog. U nastavku programa Marija Ivetić i Galiano Labinjan iz Pazina predstavili su zajednički rad naslovljen: "Gimnazijska zbirka Bogdana Cerovca - prilog za biografiju. Marijan Jelenić iz Vodnjana imao je izlaganje o svećeniku Mateju Kuharu kao velikanu iz Cera, Nada Galant iz Žminja o svećeniku Anti Kresini, Rino Cigui iz Buja o istaknutom liječniku Antoniu Grossichu rođenom u Draguću, a Filip Zoričić o životu i djelu Ivana Cukona autora stihova pjesme "Krasna zemljo Istro mila", danas poznate i kao istarske himne.
U pauzi između dvije sesije predstavljen je katalog izložbe "Nema više ču, ču, ču" postavljene koncem protekle godine u Muzeju Grada Pazina. Izložba je posvećena gradnji i djelovanju Istarske željeznice od njenog početaka do naših dana, kada je, kako u katalogu piše autorica izložbe Marija Ivetić iz razloga kao što su razgraničenja željeznice između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, ekonomska kriza i neulaganja u modernizaciju pruge i željezničke infrastrukture, teretni, a i putnički promet u stalnom opadanju. Izložba će se moći razgledati do konca godine, a sada je dobila i katalog kao dokument o gradnji i djelovanju željeznice u Istri. (Mirjan RIMANIĆ)