Osim što je znacajno, za više od 15 posto, kriza smanjila promet u trgovini na malo, ona je još znacajnije promijenila i potrošacke navike. Kupuje se osnovno, pa su, kako kažu podaci Državnog zavoda za statistiku, u cijeloj prošloj godini, u odnosu na 2008. Hrvati kupovali 15 posto više onog najosnovnijeg - kruha, tjestenine i pekarskih proizvoda, a odricali se svega onog što za život nije nužno.
Kruhom smo, može se slobodno reci, zavaravali glad.
"Kriza je definitivno promijenila navike potrošaca, jer se u potrošnji štedi, a štednja u bankama, kažu podaci tih banaka, povecava", istice Tanja Kesic, profesorica kolegija Ponašanje potrošaca i konzumerizam na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Prema njenim rijecima, potrošacke navike promijenili su cak i oni koji nisu u tolikoj financijskoj stisci jer, slušajuci neprestana upozorenja i crne prognoze - i oni prestaju trošiti. Tako se, bez pozitivnih signala vladajucih, gospodarstvo nece pokrenuti, a onda cemo ga, nakon što prode kriznija 2010. godina, pokušavati vratiti u normalu godinama.
Pozitivne signale, za razliku od Vlade, šalju trgovci, pokušavajuci stvoriti dojam da potrošnja pokazuje uzlazni trend, što bi i kupce trebalo natjerati u trgovine. Službena ih statistika, medutim, opovrgava, buduci da je promet svakog mjeseca iznova manji negoli u mjesecu prije.
Bez naše neracionalnosti trgovci, ocito, ne mogu opstati, no pitanje je, istovremeno, koliko mi možemo opstati i kupovati bez svojih poslova i placa koje cemo u trgovinama trošiti, uz porezni harac i najave novog povecanja PDV-a.
Na Zavod za zapošljavanje lani je stiglo više od 50.000 otpuštenih, samo potkraj godine njih više od dvadeset tisuca, pa burza rada sada broji gotovo 310.000 nezaposlenih. Pritom, novih je nezaposlenih lani stiglo ponajviše iz sektora trgovine, u studenom njih 4.300.
Jer, kako kako se mijenjaju potrošacke navike gradana, tako i bez posla ostaje odredeni tip trgovaca. Najveci pad, od gotovo 60 posto, lani je, u odnosu na cijelu 2008. godinu, zabilježio promet motornim vozilima, dok je pala i prodaja alkohola, za 30-ak posto.
Kako kažu upuceni, ne pije se manje, nego se alkohol kupuje u sivoj zoni, onaj iz domace proizvodnje. Zanimljiv je i statisticki podatak prema kojem je lani, u odnosu na 2008. godinu, znacajno opao cak i promet svom rabljenom robom, za 15-tak posto, što znaci da Hrvati uistinu više - ne kupuju ništa.
Dogada nam se, medutim, krizni "efekt crvenog ruža", kad se povecava, u našem slucaju za oko 3,5 posto, kupovina kozmetike. Ljudi se, prvenstveno žene, okrecu malim zadovoljstvima, nauštrb skupljih luksuza koje su si prije mogle priuštiti.