Postupak predstečajnih nagodbi, koji je uveden radi financijskog restrukturiranja poduzeća, povratka likvidnosti i solventnosti u tvrtke koje su toliko bile opterećene dugovima da im je prijetio prestanak poslovanja, malo tko u Vladi više uopće i spominje.
Predstečajne nagodbe su odlaskom bivšeg ministra financija Slavka Linića postale Vladino "neželjno dijete", pa su tako zaboravljene i najave premijera Zorana Milanovića s početka godine o tome da ta mjera ima svoj rok trajanja, da će se uskoro razgovarati o njezinu ukidanju, ali da će se započeti procesi završiti. Uz to više nitko ne govori ni o učincima predstečajnih nagodbi, iako je Fina ovih dana objavila podatke o rezultatima provođenja tih postupaka u posljednjih 20 mjeseci otkad je zakon na snazi.
Predstečajnu nagodbu tako je do 1. kolovoza zatražilo 7.025 tvrtki, koje zapošljavaju 55.584 radnika, a njihove su ukupne obveze bile gotovo 63 milijarde kuna. Dosad je donesena odluka za 6.281 tvrtku, od čega je za 1.361 poduzeće već potvrđena nagodba na trgovačkom sudu, a u 704 slučaja vjerovnici su prihvatili plan financijskog restrukturiranja, te se još čeka potvrda suda. To znači da je nagodba prihvaćena ili će najvjerojatnije biti prihvaćena za trećinu poduzeća u kojima je postupak završen ili je u završnoj fazi dok je za čak dvije trećine tvrtki odbačen prijedlog nagodbi ili je postupak prije toga obustavljen.
U tvrtkama za koje je sud potvrdio nagodbu ili su vjerovnici donijeli plan, zaposleno je gotovo 30 tisuća ljudi, a ukupna je vrijednost sklopljenih nagodbi i prihvaćenih planova 33 milijarde kuna, kolike su bile i obveze tvrtki što bi sada trebale biti reprogramirane, otpisane ili pretvorene u udjele. Nagodbe su odbijene za 4.216 tvrtki u kojima radi oko 12 tisuća ljudi, a njihove su obveze 16 milijardi kuna. Sudbina tih poduzeća rješavat će se u brzom stečaju, što gotovo sigurno znači likvidaciju. Postupci za 744 tvrtke još traju, pa se tek treba odlučiti o sudbini 13 tisuća radnika i 13 milijardi kuna obveza.
Većina predmeta, čak njih 6.254 odnose se na tvrtke u kojima su obveze bile manje od po deset milijuna kuna i oni ukupno zapošljavaju 16 tisuća radnika, što znači da imaju manje od tri radnika u prosjeku. Čak 38,7 tisuća radnika zaposleno je u preostalih 777 tvrtki, a na njih se odnosi i najveći dio obveza – 56 milijarda kuna.
Kako je i očekivano u najvećim su problemima građevinarstvo, prerađivačka industrija i trgovina na malo, pa su oni najviše i tražili predstečajne nagodbe. U te tri grane predstečajnu nagodbu zatražilo je 3.818 poduzeća, s ukupno 39 tisuća zaposlenih i i gotovo 40 milijarda kuna obveza. U građevinarstvu se kroz predstečajnu nagodbu tražio spas za 11 tisuća radnika i rješenje za 15,4 milijarde kuna obveza, a prerađivačka industrija je u predstečajnim nagodbama prijavila 13 milijarda kuna obveza, a o odlukama stečajnih vijeća ovisila je sudbina 20 tisuća radnih mjesta.
Najviše predmeta bilo je u Zagrebu gdje je u 1.885 zahtjeva za predstečajnom nagodbom bilo prijavljeno 25 milijarda kuna obveza, a u tim je tvrtkama radilo oko 14 tisuća radnika.
Čeka se odluka još jednog suda o predstečajnim nagodbama – Ustavni sud je prije više od godinu dana dobio nekoliko zahtjeva za ocjenu ustavnosti tog zakona, a kako sada stvari stoje odluku bi mogao donijeti kada se završe svi postupci za koje su predani zahtjevi. (Jagoda MARIĆ)