Cak 200 sudskih postupaka u kojima oštecene hrvatske štediše Ljubljanske banke pred slovenskim sudovima traže svoju štednju, nakon što su prije nekoliko godina zamrznuti, bit ce nastavljeni, a oštecene štediše moci ce i podizati nove tužbe protiv Ljubljanske banke.
Tako je odlucio slovenski Ustavni sud pocetkom prosinca 2009. Odlucujuci u tužbi Andre i Alana Perica, sud je poništio clanak zakona o fondu za sukcesiju, na temelju kojeg su slovenski sudovi zamrzavali sve podnesene tužbe hrvatskih štediša, kao i izvršna rješenja sudova u tim predmetima, onemogucavajuci tužiteljima da dobiju svoju štednju.
Osporeni clanak odredivao je zamrzavanje postupaka dok se ne postigne multilateralno rješenje problema stare devizne štednje u sukcesiji medu sljednicama bivše Jugoslavije, no Ustavni je sud takvo rješenje ocijenio neustavnim jer onemogucava pravnu zaštitu pred sudom.
Medutim, Ustavni sud nije ulazio u meritum spora, niti prosinacka odluka znaci da ce hrvatske štediše sada lakše moci do svoje imovine. Dakle, potpuno je nezahvalno govoriti o ishodu pokrenutih tužbi i rokovima u kojem bi ti predmeti mogli biti zakljuceni.
I pitanje stare devizne štednje Ljubljanske banke Slovenija je pokušala pretvoriti u politicko pitanje, dok je Hrvatska ustrajala da je rijec o privatno-pravnom odnosu banke i štediše te da ga je jedino na taj nacin moguce riješiti.
Slovenska pak vlada tvrdi da je 1991. godine, u trenutku raspada bivše države, jamcila samo za deviznu štednju slovenskih gradana, a ne i za štednju štediša u poslovnicama Ljubljanske banke u drugim republikama, kakva je postojala i u Zagrebu. Štoviše, inzistirala je da je rijec o pitanju koje treba riješiti u pregovorima o sukcesiji.
Imovina Ljubljanske banke prenesena je na novoosnovanu Novu ljubljansku banku, dok su obaveze ostale na staroj Ljubljanskoj banci. Tvrdi stav slovenske strane, koji vec godinama nije promijenjen, kritizirali su brojni slovenski gospodarstvenici, koji su objašnjavali da neisplata hrvatskih štediša Ljubljanske banke slovenskim kompanijama stvara velike smetnje u poslovanju u Hrvatskoj i regiji.
Tim više što stara devizna štednja hrvatskih štediša s kamatama iznosi oko 150 milijuna eura, dok, prema slovenskim podacima, dvostruko veci iznos potražuje Ljubljanska banka od hrvatskih poduzeca.
Slovenski premijer Borut Pahor nedavno je nagovijestio da razmišlja o promjeni tog stava, ali ne zato da se ispravi nepravda koju su pretrpjele prevarene štediše, nego iskljucivo zbog slovenskih interesa. Ako bi se štediše namirile, Ljubljanska banka mogla bi se vratiti na unosno hrvatsko bankarsko tržište, iz kojeg je sada iskljucena.