Godišnji odmor nasušna je potreba svakog radnika, a strucnjaci
navode da je time potrebniji što je posao kojim se bave mentalno
zahtjevniji. Da je neophodno minimalno dva tjedna godišnjeg odmora,
istice pomocnica ravnatelja Instituta Ivo Pilar prof. dr. sc. Ljiljana
Kaliterna Lipovcan, koja smatra kako je poželjno imati i više kracih
odmora tijekom godine.
- Odmaknuti se od posla ne može biti loše, jer javlja se zamor, a
ljudima su zbog kvalitete života potrebne nove aktivnosti i promjena
mjesta boravka s vremena na vrijeme, kaže Kaliterna Lipovcan.
Uobicajenu hrvatsku praksu spajanja praznika Kaliterna Lipovcan
smatra u osnovi korisnom, jer u današnje vrijeme telekomunikacija,
mobitela i e-poslovanja nema nikakvog razloga da posao trpi zbog toga.
- Može se govoriti o trendu skracivanja radnih sati na Zapadu, ne
samo zbog ekonomskih razloga. Istraživanja su pokazala da je potrebno
napustiti koncept pretjeranog boravljenja na poslu, što je bio trend na
kraju 20. stoljeca, jer to utjece na kvalitetu življenja. Skandinavske
zamlje skratile su radni tjedan na 36 sati, a trend je da se radni
tjedan organizira tako da iznosi cetiri dana. Bolje je imati cak i
petak slobodan, kako bi se ljudima omogucilo više slobodnog vremena,
naravno u slucaju da se ne radi o nekim zahtjevnim poslovima, navodi Kaliterna Lipovcan.
Kaliterna Lipovcan vidi i ekonomsku krizu kao priliku za povecenja broja slobodnih dana.
- Poslodavci mogu preraspodijeliti dio posla, tako da radnicima
daju slobodne dane umjesto prekovremenog rada. Takav rad mora uvijek
imati neku beneficiju, pa ako ga vec poslodavci ne mogu platiti,
prekovremeni sati se barem mogu zbrajati. Slobodni dani mogu se
spojiti, a takva je situacija dobra i za tvrtku i za društvo, jer se
radnicima psihicki i fizicki poboljšava zdravlja, kaže Kaliterna
Lipovcan.
Dodajuci kako trajanje godišnjeg odmora ovisi o djelatnosti dr. sc.
Zoran Sušanj s Odsjeka za psihologiju rijeckog Filozofskog fakulteta,
navodi kako postoje slucajevi da odredenim poslodavcima i radnicima
više odgovara veci broj kracih odmora.
- Gledajuci iz pozicije nekoga tko radi, jasno je da je bolje mati
tri tjedna godišnjeg u komadu, zbog obiteljskih i životnih razloga.
Svakako je barem ljeti bolje imati duži godišnji odmor, a smatra se
kako za prvog tjedna godišnjeg radnici još nisu do kraja svjesni da su
na odmoru, pa se najbolje pocnu odmarati u drugom tjednu, kaže Sušanj.
Prema rijecima Sušnja, Hrvati puno cešce planiraju i prakticki žive
za spajanje slobodnih radnih dana, nego što je to uobicajeno na Zapadu.
Direktor regionalnog ureda HUP-a Rijeka Nenad Seifert istice kako
je poslodavcima bitno da radnik bude odmoran i psihicki i fizicki.
- To je, uostalom i svrha godišnjeg odmora. Prema mojem iskustvu,
ako poslodavac ima mogucnost radnicima dati tri tjedna godišnjeg u
komadu, bez ugrožavanja poslovnog procesa, to ce i napraviti. Prema
novim zakonskim odredbama radnik mora prvi dio godišnjeg odmora
koristiti dva tjedna u komadu, u toj godini. Obzirom da vecina radnika
i tvrtki koristi godišnji tijekom ljeta, uglavnom svima odgovara uzeti
dva tjedna u komadu.