Svečanom sjednicom Vijeća Grada Pazina obilježena je 73. obljetnica objave proglasa Okružnog narodnooslobodilačkog odbora za Istru kojim je 13. rujna 1943. objavljeno sjedinjenje Istre s Hrvatskom. Uz brojne uzvanike iz javnog i političkog života, saborske zastupnike Tulija Demetliku i Giovannija Sponzu, a uz pazinskog gradonačelnika Renata Krulčića i istarskog župana Valtera Flega sjednici je prisustvovao i Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske, koji je u pozdravnom govoru rekao kako mu je drago da se evociraju uspomene na Pazinske odluke, jer zna se, kaže, odakle je krenuo val koji je riješio pitanja granica današnje Republike Hrvatske. Poznato je kako se trgovalo hrvatskim granicama, ali borci su znali za što se bore, a svojim su životima garantirali za granice u kojima se Hrvatska danas nalazi. Danas se žele revidirati činjenice iz Drugog svjetskog rata, ali nažalost to nije slučaj samo u Hrvatskoj već i u drugim krajevima Europe. Stoga kaže Mesić velika odgovornost leži na onima koji odlučuju o Europi. Često se zaboravlja što je fašizam i kakva je to opasnost. Neki izjednačavaju fašizam i komunizam, kojeg zapravo nigdje nije bilo, već su postojali samo putovi prema komunizmu, jednoj neostvarivoj mega ideji. Bivša Jugoslavija, osim jedno kratko vrijeme, nije bila iza "željezne zavjese" već je, doduše sporo, razvijala demokraciju, a to danas neki žele izjednačiti.
Danas imamo druge izazove, rekao je Mesić izdvojivši izbjegličku krizu koju neki pogrešno nazivaju migrantskom, jer migranti su oni koje žele promijeniti način života, a u ovom slučaju ljudi bježe od zla i smrti. To se, smatra, ne može riješiti nikakvim kvotama već uzrocima rata, a to nisu ratovi za demokraciju već za ovladavnjem izvorima i distribucijom energenata. Kad se riješi taj problem imamo ćemo novu paradigmu Europe, za koju je ključno uključivanje europskih jugoistočnih zemlja Europsku uniju čime će se isključiti rat kao političko sredstvo, a kad svima otvorimo granice svaki će narod živjeti u svom ukupnom korpusu i sudjelovati u reguliranju života. Time će se stvoriti prostor za ugodno življenje kao što je danas Istra. Ne smo zbog gospodarskih potencijala već zato jer se ovdje živi najdemokratskiji sustav koji možemo imati, rako je Mesić.
Župan Flego naglasio je kako su proglas 1943. i odluke koje su uslijedile temelj današnje moderne Istre. Istarski su se borci prvi suprotstavili fašizmu, rekao je Flego, dodajući kako je antifašizam koji je rođen u Istri danas utkan u hrvatski Ustav i temelje moderne Europe. To je, dodao je potvrđeno i odlukom Predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović o odlikovanju tvorca Pazinskih odluka Ljubu Drndića, čija je kćer Daša Drndić prisustvovala svečanoj sjednici. Ti događaji 1943. potakli su borbu Istrana za svoja prava koja i danas čuvamo, a to su sloboda, jednakost, suživot i multikulturalnost.
"Istra je antifašistička, a vrijednosti Narodnooslobodilačke borbe dio su naše kolektivne memorije, a s tim vrijednostima nismo i nećemo trgovati i to nikada neće biti pitanje kompromisa", rekao je Flego. Dodajući kako danas svjedočimo kršenju ljudskih prava i govoru netrpeljivosti, a to u pitanje dovodi antifašizam i demokraciju. Stoga treba upozoravati na svaku pojavu koja nas može vratiti u prošlost.
Predsjednik pazinskih antifašista Milan Antolović podsjetio je na Londonski ugovor iz 1915. kojim je Istra obećana Italiji koja ju je nakon Prvog svjetskog rata temeljem ovog ugovora okupirala, Istarski Hrvati su u vrijeme fašističke vladavine bili obespravljeni ali su zahvaljujući narodnjacima i svećenicima cijelo vrijeme okupacije pružan tihi otpor koje ponekad kulminirao u otvorne sukoba kao što su bili Proštinska buna, Labinska republika, pobuna žena Tinjanštine i na kraju općenarodni ustanak koji je rezultirao Pazinskim odlukama o sjedinjenju Istre s maticom zemljom. Dva desetljeća pripreman je, uz potporu istarskog svećenstva, koje je bilo stup očuvanja Hrvatstva na ovom prostoru, ustanak koji je u sklopu narodnog ustanka na prostoru bivše Jugoslavije pod Titovim vodstvom objedini narodnjake, istarsko svećenstvo i KPH. U takovom spletu okolnosti nastao je 1943. Drndićev proglas, rekao je Antolović.
Pazinski gradonačelnik Renato Krulčić smatra nedopustivim u kratkoročne dnevno političke svrhe izgovarati riječi koje stvaraju nove ili pobuđuju postojeće podjele u društvu, koje ruše mostove građene dvadeset ili sedamdeset godina. Relativizacija antifašističke borbe, fašističkih diktatura i njihovih simpatizera dugoročno mogu biti pogubni za širu zajednicu. Stoga Krulčić ističe govor Vlade Gotovca pred vojnom Komandom u Zagrebu i Drndićev proglas kao ključne događaje koji su trasirali novu hrvatsku povijest, ali i težnje ljubavi prema svom narodu i domovini.
U kulturno umjetničkom programu nastupio je Mješoviti pjevački zbor Roženice, a prije svečane sjednice Boris Demark, predsjednik pazinskog Vijeća, Josip Šiklić, predsjednik Udruge branitelja Domovinskog rata Pazinštine i Josip Sloković iz Udruge antifašista Pazina postavili su vijenac na spomen ploču na zgradu u kojoj su 13. rujna 1943. donijete odluke o sjedinjenju Istre s Hrvatskom. (M. RIMANIĆ)