I prije završne obrade statistike nocenja i dolazaka županijske Turisticke zajednice za rujan i prvih devet mjeseci u Istri znalo se da ce rujanski rezultat dodatno popraviti statistiku s kraja kolovoza, koja je, što se nocenja tice, bila u plusu jedan posto, dok je na dolascima ostala na prošlogodišnjoj razini. Realizirano je 18,5 milijuna nocenja, a Istru je u tom periodu pohodilo 2,6 milijuna turista, od cega je njih 2,5 iz stranih zemalja. Posezona je uspjela nocenja za prvih devet mjeseci podignuti za dva posto više u odnosu na prošlu godinu, a dolaske za jedan posto.
Inace, u rujnu su ostvareni odlicni rezultati u Istri - cak 10 posto više nocenja (2,2 milijuna) i osam posto više dolazaka (292 tisuce) u odnosu na isto razdoblje lani. Od toga su za 2,1 milijun nocenja zaslužni strani turisti. I dalje su najbrojniji turisti s njemackog govornog podrucja koji su ujedno ostvarili i najveci porast u odnosu na lani. Nijemci su, primjerice, ostvarili 895 tisuca nocenja, devet posto više nego lani. Slijede ih Austrijanci s 305 tisuca nocenja i porastom od cak 41 posto! Na trecem mjestu po broju ostvarenih nocenja bili su Slovenci s 224 tisuce nocenja što je 67 posto više od prošlogodišnjeg rujna.
I Talijana je bilo više - ostvarili su 148 tisuca nocenja, 14 posto više. Istra je u znacajnom rujanskom plusu, što se tice nocenja, bila i s turistima iz Nizozemske (21 posto) i Poljske (17 posto). Pad od cak 42 posto zabilježen je kod Rusa, 26 posto kod Britanaca, 11 posto kod Madara, šest posto kod Ceha i cetiri posto kod Francuza.
Po broju dolazaka i nocenja u devetom mjesecu najbolje je prošao Porec koji je imao 390 tisuca nocenja i 49 tisuca dolazaka. Usprkos tome zabilježio je dva posto manje nocenja i tek jedan posto više dolazaka. Rovinj je bio u plusu od cetiri posto u dolascima (38 tisuca) i šest posto u nocenjima (290,7 tisuca), dok je Medulin imao cak 18 posto više nocenja (202 tisuce), ali dva posto manje dolazaka (20,9 tisuca). Umag je ostvario 185,7 tisuca nocenja, Tar i Vabriga 159,8, Funtana 158, a Vrsar i Labin po 153 tisuce nocenja.Što se tice prvih devet mjeseci, prednjaci Rovinj koji je ostvario 2,58 milijuna nocenja, cime je na razini od prošle godine. Nešto manje, odnosno 2,56 milijuna nocenja bilo je u Porecu, što je tri posto manje nego lani. Treci je Medulin s 1,8 milijuna nocenja, dva posto više. U apsolutnom plusu ove je sezone Labin s pet posto više nocenja (milijun nocenja) i tri posto više dolazaka (165,8 tisuca), Novigrad s tri posto više nocenja (834 tisuce) i dva posto više dolazaka (143 tisuce), Tar i Vabriga s tri posto više nocenja (1,4 milijuna) i sedam posto više dolazaka (179 tisuca) te Vrsar s jedan posto više nocenja (1,3 milijuna) i dva posto više dolazaka (175 tisuca).
Dok su se nama slicne turisticke zemlje od posvemašnjeg kraha sezone spašavale zahvaljujuci domacim turistima, u nas bi možda minus bio plus da baš domaci turisti nisu, kažu brojke i turisticki radnici, podbacili. Zašto je tome tako, donekle otkriva i istraživanje preferencija i navika Hrvata za ljetnih praznika što ga je provela austrijska online agencija za istraživanje tržišta Mindtake na uzorku od 520 ljudi.Naime, istraživanje kaže da je posljednjih deset godina gotovo devet od deset Hrvata uglavnom za ljetne destinacije biralo mjesta unutar Hrvatske, a više od polovice ne bi tu rutinu mijenjalo cak i kad im novac ne bi bio u pitanju. No, zato dvije trecine Hrvata ima osjecaj da su prevareni, te da placaju prevelike cijene na ljetovanju, dok svaki cetvrti ispitanik želi strožu državnu kontrolu cijena baš kao i naplacivanje visokih kazni poduzetnicima koji krše pravila. Ne cudi stoga da je tri cetvrtine ispitanika okarakteriziralo baš cijene kao vrlo važne ili prilicno važne za donošenje odluke o ljetovanju.
Nabijanje cijena glavna je frustracija Hrvatima, a 61 posto osjeca se prevarenim jer su cijene u Hrvatskoj za istu uslugu kvalitete vece do onih u Španjolskoj ili Italiji. Da nezadovoljstvo Hrvata nekontroliranim cijenama prvo upada u oci priznaje i Svjetlana Veseli, voditeljica istraživanja za Mindtake Hrvatska. Hrvati, smatra ona, porucuju - ponosni smo na ono što naša zemlja ima za ponuditi i drago nam je trošiti svoje novce ovdje, ali ne želimo da nas se tretira kao ovce za šišanje.