Odlazak prijatelja pazinskog Istrakona

Samo za 'ekskluzivno' tržište?
Samo za 'ekskluzivno' tržište?

Znameniti britanski pisac znanstvene fantastike Brian Wilson Aldiss preminuo je 19. kolovoza, svega dan nakon što je proslavio svoj 92. rođendan.

Brian Aldiss rođen je 18. kolovoza 1925. u Derehamu, Norfolk, Engleska. Prvu SF priču, "Criminal Record", objavio je 1954. godine, a prvu SF knjigu, zbirku priča "Space, Time, and Nathaniel", 1957. godine. Sveukupno je objavio stotinjak knjiga i osvojio po nekoliko puta sve najznačajnije svjetske nagrade za znanstvenu fantastiku. Zanimljivo je da je 1964. godine šest mjeseci putovao po tadašnjoj Jugoslaviji, a o tom je putovanju 1966. godine objavio putopis "Cities and Stones: a Traveller's Yugoslavia". Po njegovim su djelima snimljena tri igrana filma, među kojima je najpoznatiji "A. I." (Umjetna inteligencija) kojeg je započeo Stanley Kubrick, a dovršio Steven Spielberg.

U prošlom stoljeću na hrvatski bili prevedeni tek Aldissov roman "Prašuma" i nekoliko njegovih priča u "Siriusu", te na srpski dvije knjige iz njegove trilogije "Helikonija", no Briana Aldissa domaći su poklonici znanstvene fantastike pobliže upoznali za njegova gostovanja na pazinskoj SF konvenciji Istrakon 2006. godine. Za tu prigodu objavljena su dva nova hrvatska prijevoda njegovih djela: romana "Non-stop" iz 1958. godine, i putopisa "Cities and stones" koji je u hrvatskom izdanju objavljen pod naslovom "Oxford-Ohrid", prema natpisu na vratima njegova Landrovera u kojemu je proputovao cijelu tadašnju državu.

Organizatori i posjetitelji Istrakona 2006. mogli su upoznati Briana Aldissa kao toplu, srdačnu i duhovitu osobu koja o svemu voli razgovarati, a u svojim predavanjima na pazinskoj konvenciji pobliže je govorio o svojim djelima, koja je u kasnijim izdanjima često morao prepravljati kako zamisli iz 1950-tih godina o kompjuterskoj i komunikacijskim tehnologijama ne bi izgledale smiješne čitateljima mlađih generacija. Zanimljivo je da je likovima svojih romana i priča često davao hrvatska imena ili nadimke, ili su hrvatske riječi korištene u njihovim dijalozima, a sve je to bio odjek njegova putovanja ovim krajevima sredinom šezdesetih, koje ga je nadahnulo i za dva romana: "Dan prokletog kralja" o srednjovjekovnoj srpskoj kraljevskoj dinastiji, te "Malacijska tapiserija" o alternativnoj Dalmaciji; oba iz podžanra alternativne povijesti. Na kraju svog šestomjesečnog putovanja Jugoslavijom, opisanog u putopisu "Cities and stones" odnosno "Oxford-Ohrid" obišao je i Istru, ali dosta brzo, ne bilježeći mnogo detalja, pa je uz ostale skice opisao i kulise filma "Dugi brodovi" koje je vlastitim očima vidio u Limskom kanalu. Na Istrakonu je ispričao kako je na tom putovanju baš u Pazinu kupio auto-kartu, te kako se i kasnije rado vraćao u Istru, često dolazeći s obitelji na ljetovanje u Rovinj. (Davor ŠIŠOVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter