Odlazak oca hrvatskog mjuzikla

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Nakon kratke bolesti preminuo je Vlado Štefančić, velikan hrvatske kazališne scene, redatelj i glumac, autor gotovo dvije stotine kazališnih predstava i više od tisuću radijskih i televizijskih emisija, te dobitnik brojnih nagrada i priznanja, izvjestili su iz zagrebačkog Kazališta Komedija.

- Vlado Štefančić, generacijama Komedijinih djelatnika ostat će u trajnom sjećanju, a serijom koncerata "Zabavljač" koji će se održati u Kazalištu Komedija od 6. do 9. studenog 2017. godine, obilježit će se sedamdeset godina umjetničkog djelovanja gospodina Štefančića, te ujedno reći posljednje zbogom i hvala velikom umjetniku, ističu iz Kazališta Komedija.

Zadužio generacije kazališnih umetnika

- Vlado Štefančić je čovjek koji je zadužio mnoge generacije kazališnih umjetnika. Bio je početak mnogih karijera koje traju i danas. Začetnik je tzv. Zagrebačke škole mjuzikla koji je svojom energijom i znanjem zarazio mnoge, a svojim neumornim radom postavio je temelje Kazališta Komedija kakvo svi danas poznajemo, izjavio je Krešimir Batinić, ravnatelj Kazališta Komedija.

Vlado Štefančić je rođen u Vukovaru 1931. godine. Autor je gotovo dvije stotine kazališnih predstava i više od tisuću radijskih i televizijskih emisija. Režirao je više od stotinjak predstava u zemlji i inozemstvu: od velikih spektakala, kao što su postava Zajčeva "Nikole Šubića Zrinjskog" u pulskoj Areni, preko prvih domaćih rock-opera, glazbenih komedija i mjuzikala, do iniciranja i realizacije nove Komedijine scene početkom 2000.-ih na Jarunu. Kao redatelj, ali i dugogodišnji ravnatelj Kazališta Komedija, potiče i realizira prvi veliki i najpoznatiji hrvatski mjuzikl "Jalta, Jalta", kao i mjuzikle "Dundo Maroje", zatim prve rock-opere na ovim prostorima – "Gubec-beg" i "Grička vještica". Usto, potpisuje režije mnogo ponajboljih stranih mjuzikala, kao što su "Čovjek iz Manche", "Jadnici" (prije West Enda i Broadwayja!), "Guslač na krovu", "My Fair Lady", "Kosa", rock opere "Jesus Christ Superstar", opereta "Zemlja smiješka", "Šišmiš", "Vesela udovica", "Kod bijelog konja", "Noć u Veneciji", "Barun Trenk", "Kneginja čardaša" i "Grofica Marica", opere "Lucia di Lammermoor" te komičnih opera "Seviljski brijač" i "Gospoje i husari".

Otac hrvatskog mjuzikla režirao je domaće mjuzikle "Car Franjo Josip u Zagrebu" i "Kralj je gol" Milana Grgića i Alfija Kabilja, "Lady Šram" Nine Škrabea i Arsena Dedića, "Dan od amora" Luke Paljetka i Đele Jusića, "O'kaj" Borisa Senkera, Tahira Mujičića i Nine Škrabea, "Tko pjeva zlo ne misli" Alfija Kabilja i Drage Britvića i brojne druge.

Vrlo uspješan glumac i dobitnik nagrada

Osim kao redatelj, Vlado Štefančić djelovao je i kao vrlo uspješan glumac, a stariji Zagrepčani ga pamte iz Komedijinih opereta "Mala Floramye", "Kod bijelog konja", "Spli'ski akvarel", "Grofica Marica" i "Šišmiš" te komedija "Matijaš grabancijaš dijak", "Charlyjeva tetka", "Utopljenici", "Dvanaest stolica", "Zlatni dečki" i mjuzikala poput "Obećanja, obećanja". Na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu također je ostvario brojne uloge poput one u predstavama "Bosonogi u parku" i "Pobrinimo se za Ameliju", a ne smije se izostaviti niti njegova uloga u kultnoj predstavi Dubrovačkih ljetnih igara – Goldonijevoj "Kafetariji" u režiji i prilagodbi Tomislava Radića, koja se, nakon premijere 1978., na repertoaru Igara održala punih deset godina.

Vlado Štefančić dobitnik je nagrade "Marul" 1966., a Zagreb mu je odao priznanje dvjema nagradama grada Zagreba (1973. i 1994.). Godine 2006. nagrađen je nagradom "Vatroslav Lisinski" Hrvatskog društva skladatelja za doprinos hrvatskom glazbenom stvaralaštvu, a godine 2000. Udruženje dramskih umjetnika Hrvatske dodjeljuje mu Nagradu Hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje.

- Njegovi mjuzikli nisu samo oplemenili zagrebačku kazališnu scenu već i stvorili nova glumačka imena koja su zablistala u njegovim režijama te su mnogi od njih postali bitni članovi ansambla Komedije, ističu iz Kazališta Komedija. (Priredila B. Ć. J.)


Podijeli: Facebook Twiter