Povodom smrti jedne od najvažnijih politicarki u hrvatskoj povijesti, Savke Dabcevic-Kucar, clanovima njezine obitelji tijekom dana pristigli su brojni brzojavi sucuti.
"Pridružujuci se u sucuti mnogima koji su je poznavali i koji je s velikim poštovanjem pamte, želim istaknuti da je njezina smrt bez sumnje velik gubitak za Hrvatsku i hrvatski narod, cijem je napretku, blagostanju i slobodi dr. Savka Dabcevic-Kucar posvetila sav svoj politicki i znanstveni rad", istice uz ostalo predsjednik Stjepan Mesic u brzojavu sucuti.
Savka Dabcevic-Kucar na proslavi 30. obljetnice narodnog ustanka u Slavonskom Brodu 1971. godine
"Pocasna predsjednica HNS-a svojim je dugogodišnjim profesionalnim i znanstvenim radom te politickim djelovanjem dala neprocjenjiv prinos razvoju hrvatskog gospodarstva i demokracije. Svojim angažmanom devedesetih godina pridonijela je demokratizaciji i razvoju parlamentarizma u Hrvatskoj. Ime gospode Savke Dabcevic-Kucar ostat ce zabilježeno u hrvatskoj politickoj povjesnici", izjavila je premijerka Jadranka Kosor.
"Kod nje se prvo sjetim uspravnosti i distance prema politickoj cendravosti, kao i nevjerojatne ustrajnosti zahvaljujuci kojoj se mogla držati teme bez obzira na razlicite pokušaje da je se od teme odvrati", prisjeca se Vesna Pusic.
Najvecom ostavštinom Savke Dabcevic-Kucar smatra ideju pluralnog, tolerantnog društva i odgovorne države s kojom se pojavila ona, ali i još nekoliko politicara iz njene generacije poput Mike Tripala. "To je naša buducnost, to nije naša prošlost i imamo još posla da bismo dosegli ono za što su oni posadili sjeme", zakljucila je Pusic.
U SDP-u isticu da je Savka i kad su joj pljeskali i kad su je ponižavali ostala ista osoba, dosljedna i poštena. Po tome je mogla biti uzor generaciji mladih politicara. Svojim djelovanjem Savka je osigurala temelje za priznanje neovisne Hrvatske. Opci interes, interes ljudi i Hrvatske, bio joj je uvijek ispred osobnog. Sve što je cinila njezini suvremenici nisu uvijek prihvacali, ali sigurno je da bi bez Savkinog politickog djelovanja hrvatski politicki život bio siromašniji za iznimnu osobu i politicarku.
Savka Dabcevic-Kucar preminula je danas u svojoj obiteljskoj kuci u Zagrebu u 86. godini
života. Dabcevic-Kucar, politicarka i ekonomistica, rodena je na Korculi 6. prosinca 1923.
Bila je jedna od najvažnijih politicarki u povijesti ovih prostora, a
najpoznatija je po vodenju Hrvatskog proljeca 1971. zbog cega je nakon
sjednice Predsjedništva SKJ u Karadordevu u prosincu te godine bila
prisiljena podnijeti ostavku na funkciju predsjednice CK SKH, potom je
iskljucena iz SKH, uklonjena s Ekonomskog fakulteta i iz javnog života.
Godine 1990. s istomišljenicima je osnovala HNS, kojemu je cetiri godine bila
na celu, a od 1995. bila je pocasna predsjednica stranke.
Saborska
zastupnica bila je od 1992. do 1995. Za predsjednicu Republike kandidirala
se 1992.
U povodu njezine smrti predsjednik HNS-a Radimir Cacic rekao je da je
Savka Dabcevic-Kucar bila osoba koja je u ljudskom, intelektualnom i
politickom smislu predstavljala najbolje što je hrvatsko društvo moglo
dati u proteklih 50 godina.
Inace, Dabcevic-Kucar je u rujnu 1943. otišla u
partizane te je poslana u izbjeglicki logor u El Shatt, odakle se vraca
1945.
Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1949. te
doktorirala 1955. na temu "John Maynard Keynes -
teoreticar državnog kapitalizma" pod mentorstvom vodeceg ekonomista i
profesora Mije Mirkovica.
U pocetku stvaranja višestranacja 1990. u Hrvatskoj ponovno se
ukljucuje u politicki život pristupivši kao izvanstranacka osoba
Koaliciji narodnog sporazuma.
Autorica je više udžbenika iz podrucja politicke
ekonomije i planiranja te politicke publicistike medu kojima su
najvažnija "John Maynard Keynes - teoreticar državnog kapitalizma
(1957), "Regionalno planiranje u Jugoslaviji (1963.)" te "71: Hrvatski
snovi i stvarnost" u dva dijela iz 1997. koja je bila pravi politicki
bestseler u Hrvatskoj.
Nositeljica je brojnih inozemnih i domacih
odlicja, a u Republici Hrvatskoj odlikovana je spomenicom Domovinskog
rata, Redom hrvatskog trolista, Redom Danice hrvatske s likom Blaža
Lorkovica te Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom.