Jeste li se ikada našli u situaciji da vam se stres i posao gomilaju, a vi niste dovršili niti obveze koje su jučer trebale biti gotove? Unatoč tomu što dajete sve od sebe, suočavate se s neproduktivnošću, a drugi vas počinju gledati kao lijenčinu? Što ako ipak niste lijeni… jer u pitanju bi mogla biti prokrastinacija. Prokrastinacija je bolest odlaganja i odugovlačenja obveza bez opravdanih razloga. Prokrastinacija nije strašna ukoliko ne postane kronična i ne ometa svakodnevno funkcioniranje. Čitajući tekst i sami ćete shvatiti da svi ponekad prokrastiniramo. Možda to činite upravo sada? Čitate ovaj tekst umjesto da radite nešto što biste trebali, a ne da vam se...
Zašto odlažemo?
Naravno da je odlaganje ponekad i funkcionalno jer ublažava tjeskobu i otpore koje imamo vezano uz otpočinjanje ili završavanje određenih poslova. Ipak osobe koje imaju problem s odlaganjem obaveza neželjenu aktivnost puštaju za naredni dan i tako redom dok na koncu ne odustanu od nje ili je možda završe u vrlo kratkom vremenskom roku. Odlaganje donosi trenutačno olakšanje i kratkoročno zadovoljstvo, no dugoročno dovodi do nagomilavanja nezadovoljstva i osjećaja krivnje.
Uzroci ovog problema su različiti. Kao jedan od najčešćih razloga navodi se nisko samopouzdanje i nesigurnost. Nesigurne osobe vjeruju da je za njih zadatak prezahtjevan i da ga neće odraditi kako treba. Odlaganje im stoga služi za "očuvanje" samopoštovanja jer nedovršen zadatak ne gledaju kao odraz svoje (ne)sposobnosti već kao nedostatak vremena. Kod narcisoidne strukture osobnosti obveze se odgađaju jer određene aktivnosti ili njihovo izvršenje ne idu u prilog slici koju osoba ima o sebi. Pored navedenih uzroka odgađanja obaveza navode se još i: perfekcionizam, izostanak priznanja, prinuda, strah od kritike, krivica, otpor prema autoritetu, zatrpanost zadatcima u ograničenom vremenskom razdoblju…
Ovaj problem uzima sve više maha što nam potvrđuje i činjenica da je 26. ožujka 2010. obilježen prvi Međunarodni dan prokrastinacije s ciljem da se osvijesti što više ljudi o postojanju ovog poremećaja.
Kako si pomoći?
Ako smo skloni odlaganju, ne moramo takvi i ostati! Za početak priznajte sami sebi da beskonačno odlažete poslove i za to pronalazite nebrojene izgovore. Kako si pomoći? Evo par sugestija koje vam mogu pomoći. Prvo, krenite odmah i ovdje. Ne morate biti raspoloženi da biste odradili određeni posao, a idealno mjesto i vrijeme teško da će se poklopiti s vašom inspiracijom.
Drugo, postavite si jasne ciljeve. Ciljevi će vam pomoći da održite fokus, a razbijanjem ciljeva na podciljeve čitav proces ćete još i više ubrzati i time dobiti na vlastitoj motivaciji. Treće, uklonite stvari koje vam odvlače pažnju. Svi se volimo igrati i okružiti stvarima koje nam pružaju ugodu, a odvlače pažnju. Ipak, ugasite Facebook, Twitter, igrice i ostale zanimacije na tih sat vremena kako biste u miru i nesmetano mogli odraditi svoj posao.
Četvrto, završite započeto. Ponekad je najteže odraditi onih zadnjih nekoliko koraka ne bi li se posao dovršio. Imajte na umu da ukoliko ih ne odradite, sve što već napravili i nema neku osobitu svrhu jer vam je posao ostao nedovršen. Peto, detalje ostavite za kraj. Učinite ono što je najvažnije, a sitne detalje ostavite za sam kraj. I, končano, šesto - odredite prioritete. Napišite sve što trebate učiniti, a potom posložite zadatke po važnosti/rokovima. Započnite s onim što je najvažnije, a zatim sve ostalo. (Mr. sc. Sandra Milotti Ašpan, psihologinja / Zdravi grad Poreč)