U situaciji kakva trenutno vlada na tržištu rada svako je radno mjesto važno. I dok su neki nezaposleni kivni na Zavod za zapošljavanje jer im dugo nije ponudio posao, drugi negoduju jer im ponudeni posao financijski ne odgovora. Tako je Puljaninu koji nam se javio ponuden posao pomocnog vrtlara u Osnovnoj školi Veli Vrh. Kada ga je odbio, receno mu je da ce biti skinut s evidencije Zavoda, a on tvrdi da posao nije mogao prihvatiti jer bi više potrošio nego zaradio.
- Placa bi mi bila 2.200 kuna, plus 300 kuna za prijevoz. Samo na benzin potrošio bih oko 800 kuna, nešto svaki dan za marendu i meni se za taj novac ne isplati ni raditi, naveo je te se pita koliko puta ima pravo odbiti ponudeni posao.
Drugi je, pak, Puljanin imao suprotan problem - negodovao je jer mu sa Zavoda nisu ponudili posao u okviru mjera "javni radovi", u što spada i posao pomocnog vrtlara. Nažalost, u taj program nije mogao biti ukljucen jer su svoju šansu ovoga puta dobili oni koji su nezaposleni više od tri godine.
Što se dogada kada nezaposlena osoba odbije posao, provjerili smo kod Tanje Lorencin Matic, rukovoditeljice Odjela posredovanja i pripreme za zapošljavanje. Kako veli, glavni razlozi za odbijanje posla najcešce su mala placa i dislociran posao, a to se ne smatra opravdanim razlogom.
Naime, prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Zavod prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u evidenciji ako ne prihvati ponudena zaposlenja u okviru stecene strucne spreme i radnog iskustva do utvrdivanja profesionalnog plana, a po potpisivanju profesionalnog plana mora prihvatiti poslove definirane tim planom.
U oba slucaja (jer profesionalni plan se uobicajeno potpisuje unutar 15 dana od ulaska u evidenciju nezaposlenih) osoba je u obvezi prihvacati poslove u mjestu prebivališta ili uobicajenog boravišta, izvan mjesta prebivališta ili uobicajenog boravišta udaljenom do 50 kilometara - ali pod uvjetom da poslodavac snosi troškove putovanja sredstvima javnog prijevoza ili organizira prijevoz na posao i s posla.
Zakon propisuje da je nezaposlena osoba u obvezi prihvatiti i poslove izvan mjesta prebivališta ili uobicajenog boravišta bez obzira na udaljenost, pod uvjetom da je osiguran smještaj. Pa ipak, veli Lorencin Matic, na takve poslove upucujemo osobe koje su ranije u razgovoru rekle da su spremne na preseljenje zbog posla.
Nadalje, pojašnjava, zakon propisuje da Zavod nezaposlenu osobu koja se vodi u evidenciji duže od 12 mjeseci prestaje voditi kao nezaposlenu ako ne prihvati ponudeno zaposlenje koje odgovara njezinim procijenjenim psihofizickim sposobnostima - dakle bez obzira na strucnu spremu i iskustvo. Ukoliko netko smatra da posao ne može prihvatiti iz zdravstvenih razloga, to treba potvrditi nalazom specijalista medicine rada.
Na pitanje koliko puta nezaposlena osoba može odbiti posao, rukovoditeljica kratko odgovara - odbijanja naprosto nema. O sankcijama u ovakvim slucajevima, navodi, jasno govori clanak 19. istog zakona koji kaže da se osoba koja je odbila zaposlenje odjavljuje s evidencije i gubi sva prava po osnovi nezaposlenosti (tu se izmedu ostalim misli i na materijalna prava, odnosno na naknadu za nezaposlene), i to na rok od šest mjeseci.
O tome se donosi rješenje o prestanku vodenja nezaposlene osobe u evidenciji i osoba po njegovu primitku ima rok od 15 dana da uloži žalbu. Ukoliko se u žalbenom postupku utvrdi da osoba nije prekršila zakon, vraca se u evidenciju nezaposlenih. U suprotnom u evidenciju nezaposlenih može uci tek po isteku tih šest mjeseci.-
Osoba koja se u zakonom definiranom roku po prestanku rada ili školovanja javi na HZZO, stjece pravo na zdravstveno osiguranje bez obzira je li ili nije prijavljena u evidenciji nezaposlenih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje te samo brisanje s evidencije Zavoda ne znaci neimanje zdravstvenog osiguranja, zakljucuje Lorencin Matic.