Opcinski gradanski sud u Zagrebu odbio je ucetvrtak tužbeni zahtjev Zagrebacke banke protiv Ljubljanske banke (LJB) i Nove ljubljanske banke (NLJB) zbog neisplacenih hrvatskih štediša Ljubljanske banke. Zagrebacka banka zahtijevala je od tuženika isplatu 492 tisuce eura s kamatama, što ukupno iznosi oko milijun eura, a rijec je o jednom od ukupno 18 sporova što ih protiv Ljubljanske i Nove ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima vode Zagrebacka i Privredna banka, uz ovlaštenje i za racun hrvatske države.
Rijec je o pokušaju naplate devizne štednje Ljubljanske banke koju je hrvatska država prenijela na hrvatske banke, isplativši štediše i ovlastivši banke da preuzeti iznos - radi se ukupno o skoro 300 milijuna eura - naplate sudskim putem.
Hrvatski Vrhovni sud dosad je poništio sve takve tužbe, vrativši predmete na ponovno sudenje. Jedan od tih sporova nedavno je ponovno zaoštrio odnose Zagreba i Ljubljane, zakompliciravši ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu. Kada je hrvatska vlada na zahtjev sutkinje zagrebackog suda ponovno izdala ovlaštenje Zagrebackoj i Privrednoj banci za vodenje sporova protiv slovenskih banaka, slovenska strana skocila je na zadnje noge.
Slovenija na svaki nacin želi izbjeci mogucnost da odštetni zahtjevi iz Hrvatske dodatno ugroze ionako poljuljanu financijsku stabilnost Nove ljubljanske banke (jucer je u Ljubljani objavljeno da i bez stare devizne štednje ta banka ima cak 1,5 milijardi teško naplativih plasmana), buduci da ce ulaskom Hrvatske u EU i Slovenija morati provoditi odluke hrvatskih sudova.
Ljubljana inzistira da se obustave predmeti što se pred hrvatskim sudovima vode protiv njezinih banaka, te da se spor tretira kao sukcesijski problem, za cije je rješavanje vlada u Ljubljani jucer ovlastila Franceta Arhara, bivšeg guvernera središnje banke.
Slovenski šef diplomacije Karl Erjavec zadovoljno je komentirao odluku hrvatskog suda rekavši da je to dokaz da hrvatska strana nema argumenata i da se spor treba prenijeti tamo gdje mu je i mjesto, dodavši i kako nije korektno da se pred hrvatskim sudovima vode postupci kada se Hrvatska obvezala da ce to pitanje rješavati u okviru sukcesije. (D. ROMAC/NL)