Opcinski sud u Pazinu pod predsjedanjem suca Denisa Heka odbacio je optužbu Opcinskog državnog odvjetništva koja je teretila prvookrivljenog lupoglavskog nacelnika Franka Baxu i drugookrivljenog buzetskog gradevinskog obrtnika Rina Marinca za pocinjenje kaznenog djela protupravne gradnje unutar kulturno-povijesne jezgre Boljuna odnosno poplocavanja starogradske jezgre Boljuna.
Prethodno je sud, takoder, obustavio postupak prema treceokrivljenom Aleksandru Šverku iz Pazina, jer je od kaznenog progona odustao sam državni odvjetnik Siniša Milevoj. Ipak, s odbacivanjem optužbi prema Baxi i Marincu državno se odvjetništvo nije složilo, vec je u zakonskom roku podnijelo žalbu koju ce razmatrati Županijski sud u Puli.
U obrazloženju pazinskog Opcinskog suda, izmedu ostalog, stoji da se «izvedeni radovi u naselju Boljun po motrištu ovog suda ne mogu podvesti pod pojam gradevine», jer «objektivni element bica terecenog kaznenog djela podrazumijeva gradenje gradevine, a ne po motrištu ovog suda pojam gradenja kao što je (naprijed) citirano u zakonskoj odredbi…».
Naime, «intencija zakonodavca je bila zaštititi protupravna ponašanja odnosno radnje prilikom vecih zahvata u prostoru odnosno prilikom gradnje gradevine, u smislu kaznenopravne odgovornosti, dok je po motrištu ovoga suda postupanje protivno propisima u pogledu ostalih manje zahtjevnih radova, što se podvode pod pojam gradenja, održavanja i slicno, sankcioniraju eventualnom prekršajnom odgovornošcu», stoji u obrazloženju.
Podsjetimo, na temelju prijave Uprave za zaštitu kulturne baštine pri pulskom Konzervatorskom odjelu Opcinsko državno odvjetništvo podiglo je optužni prijedlog zbog neprimjerenog poplocavanja dijela boljunskih ulica i trgova u razdoblju od 13. svibnja 2008. do kraja travnja 2010. godine, a odnosi se na nastavak radova nakon odluke Konzervatorskog odjelu o njihovoj obustavi, kao i na izvodenje radova bez ishodenja svih potrebnih konzervatorskih odobrenja.
Optuženici i obrana su pak tvrdili da nisu krivi, jer nisu ništa gradili, vec samo uredivali ulice, da za poplocavanje nije potrebna gradevinska dozvola, da šteta po kulturno dobro nije pocinjena, da se u glavnini ipak poštovao idejni projekt koji je bio usuglašen s konzervatorima, da je betoniranje prije poplocavanja uobicajeno gradevinsko pravilo te da se poplocavanje moralo dovršiti zbog stanovnika koji nisu mogli normalno živjeti uz raskopane ulice. Inace, Zakon o zaštiti i ocuvanju kulturnih dobara za navedene optužbe predvida kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina.