Prije mjesec dana usvojenim nacionalnim akcijskim planom za energetsku učinkovitost Hrvatska si je zacrtala da će godišnje obnavljati tri posto svih postojećih zgrada, što čini čak pet milijuna četvornih kvadrata svake godine, rekla je Željka Hrs Borković iz tvrtke Planetaris nedavno u HGK-Županijskoj komori Pula, kad je govorila o energetskoj certifikaciji zgrada te energetskim uštedama provedbom projekta energetske obnove.
Energetska certifikacija zgrada, odnosno klasifikacija i ocjenjivanje zgrada po potrošnji energije postali su zakonska obveza za sve zgrade na tržištu nekretnina. To pak znači da će od 1. srpnja, dakle ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, uz sve kupoprodajne ugovore nužan biti i energetski certifikat zgrade. Riječ je o dokumentu koji izdaje ovlaštena osoba i u kojem piše u koji energetski razred spada zgrada. Čak i kad se bude oglašavala prodaja ili najam zgrade odnosno stana, u oglasu će trebati navesti energetski razred zgrade.
Certifikat se izdaje nakon izgradnje, a prije izdavanja uporabne dozvole nakon detaljnog energetskog pregleda i proračuna, a vlasnicima će se dati preporuke za smanjenje potrošnje toplinske i električne energije te vode, s ekonomskom, energetskom i ekološkom analizom ušteda.
- To će sigurno regulirati cijene nekretnina na tržištu. Više se neće razmišljati samo o tome gdje se kupuje stan, nego će se vagati i u kojem će se energetskom razredu on nalazi, kaže Hrs Borković. Klasifikacija energetskih razreda ide od A plus, s najmanjom potrošnjom energije - manje od 15 kilovatsati po metru četvornom, do G razreda, koji označava najveću potrošnju, više od 250 kilovatsati. (V. KAPELOTO)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU