Hrvatska je odlučila, kad je zaštita okoliša u pitanju, biti najbolja u Europi i tako sama sebi zabiti nož u leđa te "osigurati" investicijski krah. Do ulaska u EU, naime, Europskoj komisiji moramo reći koja naša područja ulaze u europsku ekološku mrežu, tzv. Naturu 2000, čiji je cilj osigurati dugoročni opstanak europskih najvrednijih i najugroženijih vrsta i staništa. Sve su članice EU-a dužne dio svog teritorija svrstati u tu, zajedničku zaštićenu mrežu, no dok su ekološki najosvještenije i najnaprednije EU-države "dale" manje od deset, u prosjeku 17 posto svog kopnenog teritorija, Hrvatska ima namjeru ekološki zaštićenim prozvati najviše, čak 37 posto svog kopna.
Problema ne bi bilo da se na tim, zaštićenim područjima ne nalaze i lokacije budućih planiranih hidroelektrana, kao i važni vodotoci, što znači da u naredne dvije do tri godine, počevši od ulaska u EU, dakle do sredine 2016. godine, dok Europska komisija našu predloženu ekološku mrežu ne verificira, mi nećemo moći graditi, i uopće ulaziti u bilo kakav postupak vezan uz gradnju novih hidroelektrana, nećemo moći regulirati svoje vodotoke, ali niti raditi na investicijama koje će omogućiti bolju zaštitu od poplava. Potpuno neusklađeno sa Strategijom prostornog uređenja RH, s planom strateških energetskih investicija i drugim planskim dokumentima ove Vlade, sami sebi smo "zacrtali" toliko zaštićenih područja, na kojima nekoliko godina nećemo moći graditi nove objekte, a kad nam Europa ekološku mrežu i verificira, moći će se uplitati u naše odluke o tome što i kako unutar ekološke mreže graditi.
Gospodarski razvoj neće biti moguć na čak 37 posto hrvatskog kopnenog teritorija, i to u momentu kad Vlada poziva na kolektivnu molitvu za dozivanje investitora u Hrvatsku. Nažalost, da se na naše molitve i oglase, nije poznato što će, osim eventualno Plomina C, ti investitori graditi, budući da do 2016. godine s mjesta nećemo moći pomaknuti niti jedan projekt u hidroelektranama, ukupne instalirane snage gotovo 800 MW, i u njima potencijalnu proizvodnju električne energije od gotovo dvije tisuće GWh na godinu. (B. MRVOŠ PAVIĆ/NL)
VIŠE O OVOJ TEMI U TISKANOM IZDANJU.