Nova sredstva koje je Grad Rovinj dobio iz pretpristupnog fonda Europske unije IPA Adriamob, u iznosu od 190 tisuca eura, koristit ce se za pripremu proširenja južne gradske luke Sv. Katarina. Prema preklani usvojenoj Studiji utjecaja na okoliš gradska luka ce se dograditi radi dobivanja novih komunalnih vezova.
Izgradnjom dvaju novih lukobrana, na južnoj i sjevernoj strani otoka Katarina, od valova ce se zaštititi cijeli akvatorij južne luke, u kojoj ce se na 24 hektara umjesto sadašnjih 545 evidentiranih moci smjestiti 900 plovila. Kada se pribroji i 200 vezova ACI-jeve marine, ukupni kapacitet bazena južne gradske luke bit ce 1.100 vezova.
Novi vezovi na pontonima dobivaju se na potezu od zgrade Multimedijalnog centra do brodogradilišta, gdje je predvideno nasipavanje obale i do 50 metara od sadašnje obalne crte, da bi se dobila dubina od 1,5 metara. Na proširenoj rivi nije predvidena izgradnja suhih vezova ni servisnih sadržaja, pa bi se ustvari proširila najomiljenija šetnica Rovinjaca, po kojoj odlaze u šetnju ili na kupanje u park-šumu Zlatni rt.
Izradi studije prethodila su brojna istraživanja i analize dugogodišnjih mjerenja vjetrova, valova i dubina u luci, a izvršena su i arheološka motrenja podmorja, koja su pokazala da u luci nema ostataka podmorskih gradnji. Izradivaci su se služili i podacima iz prethodne studije za proširenje luke iz 1996. godine. Uz povecanje broja komunalnih vezova, glavni je cilj zahvata povecanje sigurnosti u luci.
Prema svim izracunima, izgradnjom dvaju lukobrana na Katarini, do cije se lokacije došlo nakon razmatranja brojnih varijanti, u zatvorenoj luci bi se u slucaju najgoreg nevremena mogli pojaviti samo manji valovi od 30 centimetara, pa bi vlasnici plovila mogli biti sigurni da se nece oštetiti.
Procjenjuje se da bi izgradnja dva mola stajala 56 milijuna kuna. Buduci da je rijec o javnim komunalnim vezovima, pa se novac mora osigurati iz gradskog proracuna, predvidena je fazna izgradnja. Prvo bi se gradio lukobran na sjevernom dijelu Katarine, a kasnije i na južnom. Novi ulazi u luku bili bi široki 80 metara, plovni koridor 40 metara, okretište ispred Katarine, koje se uklanjanjem sadašnje "seke" može i povecati 130 metara.
Prvi uvjet za pocetak ulaganja je izrada projektne dokumentacije. Prvo valja izraditi i usvojiti detaljni urbanisticki plan južne luke, a potom i pojedine projekte.