Iako su neki mediji vec najavili da ce se krajem prosinca donijeti nova formula za uskladivanje mirovina, prvu isplatu mirovine koja se više nece uskladivati po nepovoljnijoj tzv. švicarskoj formuli umirovljenici ce docekati tek s mirovinom od rujna sljedece godine.
Ipak, umirovljenici nece toliko dugo morati cekati dobre vijesti. Zadnjim danom ove godine prestaje vrijediti Zakon o odgodi uskladivanja mirovina zbog kojih su mirovine odlukom Vlade Jadranke Kosor, u sklopu kriznih mjera, bile zamrznute vec dvije godine.
U ožujku 2012. ce time, najavio je Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, mirovine porasti, doduše još po švicarskoj formuli.
- U sijecnju cemo pokrenuti zakonske izmjene za uskladenje mirovine da bismo u rujnu mogli isplatiti mirovine po novoj formuli. U ožujku ce se uskladiti po švicarskoj formuli s obzirom na to da je u ovom šestomjesecnom razdoblju u primjeni stari zakon. Cilj nove formule uskladenja je zaštititi realnu vrijednost mirovne i kupovnu moc umirovljenika, veli Hrelja.
Prema švicarskoj formuli, koja je uvedena 2005. godine pod pritiskom MMF-a i Svjetske banke, mirovine se uskladuju s polovicom zbroja rasta potrošackih cijena i bruto placa. Nova bi formula pak ovisila samo o indeksu rastu potrošackih cijena, što u vremenima kada place stagniraju, a inflacija raste, predstavlja bolju opciju za umirovljenike.
Drugim rijecima, po švicarskoj formuli, ako place tijekom šest mjeseci ne porastu, a troškovi života skoce za tri posto, kao što je sada slucaj, mirovine se povecavaju za 1,5 posto. Prema novoj formuli, mirovine bi se povecale dvostruko, odnosno jednako kao i troškovi života, u ovom slucaju za tri posto.
Upravo toliko mogu ocekivati vece mirovine umirovljenici u rujnu 2012., pod uvjetom da pokazatelji budu isti kao u prethodnom razdoblju.
Naime, u zadnja 24 mjeseca tijekom kojih se mirovina nije uskladivala rast potrošackih cijena iznosio je 3,1 posto, a rast place 0,1 posto. Time bi nakon uskladenja prosjecna mirovina koja sada iznosi 2.151 kunu narasla za 64,5 kuna.
Ako Sabor prihvati novu formulu, ona bi se pocela primjenjivati za prvih šest mjeseci 2012., a isplata bi bila, kao što zakon nalaže, s mirovinom za rujan, zajedno sa zaostacima od lipnja.
Iz HSU-a vele da novac koji se mora izdvojiti za uskladenja ne predstavlja veliki izdatak za državni proracun.
- Zbog zamrzavanja odluke o uskladenju mirovina država je uštedjela 450 milijuna kuna, a to nije spasilo Hrvatsku, dok umirovljenicima svaka kuna puno znaci. Za jedan posto povecanje mirovine potrebno je oko 300 milijuna kuna godišnje, napominje Hrelja.
U pripremi je još jedna mjera koja ide u korist umirovljenika. Naime, u prvih šest mjeseci trebao bi se ukinuti i doprinos za zdravstvo od tri posto za mirovine vece od prosjecne place, koje umirovljenici placaju vec tri godine. Time ispada da su, gledajuci najave Kukuriku koalicije, najveci izborni pobjednici umirovljenici jer se u drugim sektorima spominju bolni rezovi.
- Pad mirovina na samo 39 posto prosjecne place neodrživ je za umirovljenike koji vec žive na rubu egzistencije. Logicno je da se treba popraviti njihov položaj jer u protivnom ulaze u zonu siromaštva, a problem se prebacuje na socijalnu službu.
Niti jedna zemlja Europske unije nema takvu nisku razinu mirovina kao Hrvatska. U Italiji mirovine iznose oko 63 posto place, u Sloveniji 65 posto, a u Grckoj, što je specifican slucaj, mirovine su bile cak vece od place, udio je iznosio 120 posto, veli Hrelja.
U Kukuriku koaliciji tvrde da u ovom mandatu udio mirovine u placi mogu povecati na 44 posto. Ako ispune obecanja, sa sadašnjom prosjecnom placom mirovina 2015. godine iznosila bi 2.374 kune.