U pićanskom Centru za nematerijalnu kulturu Istre (CENKI) koji djeluje u sklopu Etnografskog muzeja Istre otvorena je izložba "Češljarstvo-od roga boškarina do češlja i frizure", realizirana suradnjom Etnografskog muzeja Istre i Centra za tradicijske obrte, znanja i vještine Muzeja "Staro selo" Kumrovec. Autorica izložbe Tihana Kušenić kustosica u Muzeju "Staro selo" istakla je na otvaranju izložbe kako se češljari, kao obrtnici, spominju 1837., a potom je predstavila tehnologiju izrade češlja od volovskog roga. Rog od kojeg će se izraditi češalj najprije se kuha dok ne omekša, kako bi se rožnati dio lakše odvojio od kosti. Nakon dodatnog kuhanja ostatak roga, bez vrška, ravna se dok se ne dobije ravna pločica roževine. Očišćena i izbrušena roževina reže se na željenu veličinu i oblik, a potom se u nju zarezuju zupci različite veličine i gustoće ovisno o veličini, obliku i namjeni češlja.
Alojz Sergo iz Šimunčići kraj Gračišća
Među posljednjim češljarima u Hrvatskoj su Antun Penezić iz Gornjeg Škrnika kod Kumorivca, koji je češljarski zanat izučio kod Franje Cvirina i Zagrebu i samouki Alojz Sergo iz sela Šimunčići na Gračašćini, koji je češljeve od roga počeo izrađivati 1940-tih godina, kako bi barem malo popunio kućni proračun. Osim češljeva Antuna Penezića i Alojza Serga posjetitelji izložbe mogu razgledati i druge predmete izrađene od roževine. Naravno tu je uvijek zanimljiv nakit, ali i upotrebni predmeti kao što su lule i pribor za jelo kojem su drške izrađene od roževine.
Tradicija izrade češljeva od roževine bila je živa do 60-tih godina 20. stoljeća kada su ih istisli češljevi od umjetnih materijala, rekla je Nuša Hauser, voditeljica CENKI-ja. Budući da je ova tradicija još uvijek živa na području djelovanja dvaju muzeja koji surađuju i na ovom projektu Hauser je rekla kako se ovime doprinosi brizi o tradicijskim obrtima. Uz izloške na izložbi koja se može razgledati do konca veljače iduće godine, može se pogledati i film o čašljaru Peneziću i njegovom zanatu.
Ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja Vlasta Krklec pozdravila je suradnju s Etnografskim muzejom Istre, a posebno sa CENKI-jem s kojim će se suradnja zasigurno nastaviti i na drugim projektima. Dodala je kako Istra i Hrvatsko zagorje imaju slične pejzažne karakteristike, ali i neke tradicijske obrte u ovom slučaju češljarskog.
Najbolji češljevi od istarskog goveda
Lidija Nikočević, ravnateljica Etnografskog muzeja Istre rekla je kako ova izložba ima tendenciju da jednu djelatnost, jedan stari zanat sačuva od zaborava, ali i nudi mogućnost njegova ponovnog oživljavanja. Stoga se zalaže da se u kontekstu očuvanja istarskog goveda - boškarina obnovi i češljarski zanat, jer kako je rekla, a to je potvrdila i Krklec, najkvalitetniji češljevi izrađuju se upravo od roževine istarskog goveda. S ovim je naumom upoznala i AZRRI (Agenciju za ruralni razvoj Istre), ali za sada bez većeg razumijevanja. Stoga ova izložba može potaći kreativce da prionu izradi češljeva od jednog posve prirodnog materijala. Tako neki budući češljari mogu stvoriti zanimljiv i koristan istarski suvenir, ali i doprinijeti većem iskorištavanju produkata od istarskog goveda za čije se očuvanje zalažu AZRRI i Županija Istarska. (Mirjan RIMANIĆ)