U prostorijama Pučkog otvorenog učilišta Vodnjan - Universita popolare aperta Dignano održan je prvi sastanak izdavača, autora i uredništva koji pripremaju prvu reprezentativnu monografiju Vodnjana, odnosno Vodnjanštine, nakon osam desetljeća, a čiji će izdavač u ime Grada biti Pučko otvoreno učilište Vodnjana, na čelu s ravnateljem i glavnim urednikom Sandrom Manzinom, uz kojega uredništvo čine još: Nensi Giachin Marsetič, Corrado Ghiraldo, Danilo Ljubotina, Armando Banković, Mate Ćurić i Nataša Nefat.
U četiri poglavlja 20 autora
Monografija će biti dvojezična, hrvatski i talijanski, grafički uredni je Matija Debeljuh, a kako je istako gradonačelnik Klaudio Vitasović, cilj je da bude gotova do početka 2017. godine.
Zamišljena prije svega kao društveno-povijesno-kulturološki pregled Vodnjanštine od prapovijesti do današnjih dana, što prije svega uključuje Grad Vodnjan i pripadajuća mu okolna mjesta - Galižanu, Peroj, Gajanu, Barbarigu, Guran, Mednjan i Mandrijol te ostale stancije, monografija bi trebala biti naličje i vodič žiteljima i posjetiteljima da najprije upoznaju svoj kraj, potom da ga otkriju i mnogi koji ga posjećuju, a da novi žitelji koji su u međuvremenu naselili ovo područje budu dionicima i čuvarima ovog bogatog naslijeđa. Podijeljena je četiri cjeline: Povijest, Kultura, Običaji, tradicija i folklor te Prirodna obilježja Vodnjanštine.
O tome će pisati dvadesetak renomiranih autora, od akademika do mladih povjesničara, a posebna važnost ovog projekta za Grad Vodnjan je što je u njega uključen najvećim dijelom znanstveni i kulturni potencijal Vodnjanštine. Na neki način i to će pridonijeti onom osobnom štihu, autorstvu iz prve ruke, a ne primarno znanstvenom aspektu do kojega se u osnovi i kreće u samu realizaciju.
Slike iz obiteljskih albuma
Ovom prvom radnom sastanku i suradnji odazvali su se akademici Miroslav Bertoša i Goran Filipi, potom Ivan Matejčić, Giuilia Codacci Terlević, Gaetano Benčić, Marin Pekica, Marta Banco, Orietta Moscarda Oblak, Carla Rotta, Višnja Bralić, Marijan Jelenić, Jakov Jelinčić, P. Delton, Luigi Donora, Carlo Rossit, Slavko Brana, Anita Forlani, Luana Moscarda, M. Drandić, Tajana Ujčić…
Kako se predviđa, monografija bi imala preko 400 stranica, a uz faktografski izbor tekstova i artefakata koji bi trebali biti, kako je to dobro primijetio dr. Bertoša, ujednačen i zajednički pogled na Vodnjan, najvećim dijelom će ju činiti fotografije i preslici važnih dokumenta koji se ovdje kao malo gdje isprepliću i otkrivaju nevjerojatan spoj dodira dvaju svjetova i kultura, koje se ne samo preklapaju već i stoljećima isprepliću i svoju posebnost, što se između ostalog najbolje može uočiti recimo iz Matične knjige iz 1557. ili Vodnjanskog statuta…
Zbog svega toga, složili su se autori i uredništvo, potrebno je jednu nevjerojatno opširnu povijesnu i kulturološku građu svesti u preglednu i sadržajnu kraću formu a da ne izgubi onu svoju primarnu važnost i da se pritom ne izostavi ono najvažnije, što će autori u svojim tekstovima i natuknicama naglasiti i ukazati na opširnije izvore i građu za sve koji će željeti saznati više o Vodnjanu.
Također, uredništvo poziva sve s Vodnjanštine da prokopaju svoje obiteljske albume i pronađu slike ili zanimljivosti iz povijesti Vodnjana koje bi bili nenadomjestiva ilustracija onog nekadašnjeg života ovog područja južne Istre. (Z. STRAHINJA)