Kraj lipnja i pocetak srpnja, od petka do utorka, u vecini ce Hrvatske biti vruc i vrlo vruc s najvišom temperaturom zraka u vecini unutrašnjosti, a ponegdje i na Jadranu, uglavnom od 34 do 39°C pa ce, po sadašnjim prognozama, sljedecih dana apsolutni temperaturni rekordi vjerojatno ostati, ali neki od onih do 40°C ce bit ce srušeni, posebice dosadašnji lipanjski, rekao je za Hinu meteorolog Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Zoran Vakula.
Istaknuo je kako se može reci da je ovogodišnji lipanj iznadprosjecno topao, po klimatološkim kriterijima u mnogim hrvatskim krajevima cak i ekstremno topao, što ce se potvrditi i u sljedeca tri dana, dodajuci da ce se vruce i vrlo vruce nastaviti i u prvim danima srpnja.
"Najtoplije ce u sljedecih deset dana u vecem dijelu Hrvatske biti od petka do utorka, kada ce najviša temperatura zraka u vecini unutrašnjosti, ponegdje i na Jadranu, biti uglavnom od 34 do 39°C", rekao je Vakula, napominjuci da toplih noci s najnižom temperaturom zraka od 20°C nece biti samo na Jadranu, nego i u mnogim mjestima kontinentalne Hrvatske, a istodobno ce se uz more temperatura spuštati na oko 25°C samo u rano jutro.
Dosadašnja apsolutno najviša temperatura zraka u Hrvatskoj, po standardima Svjetske meteorološke organizacije, u hladu meteorološke kucice izmjerena je 4. kolovoza 1981. u Plocama i iznosila je 42,8°C.
Ostale najviše izmjerene temperature u Hrvatskoj iznad 40°C bile su 42,4°C u Karlovcu 5. srpnja 1950., 41,4°C u Kninu 22. kolovoza 2000., 40,5°C u Vrgorcu 13. srpnja i Županji 24. srpnja 2007., 40,4°C u Zagrebu u Maksimiru 5. srpnja 1950., 40,3°C u Osijeku 1. srpnja 1950. i 5. srpnja te godine u Zagrebu na Gricu, 40,2°C u Benkovcu 22. kolovoza 2000. i Gradištu 6. srpnja 1988. te 40,0°C u Rijeci 19. srpnja 2007.
Ocekuje se, rekao je Vakula, da ce i u drugom dijelu sljedeceg tjedna vrlo vjerojatno biti relativno toplo, u vecini Hrvatske cak i iznad prosjeka za pocetak srpnja, a u mnogim mjestima vjerojatno i vruce, ali ne baš tako kao od petka do utorka, osim možda u Dalmaciji.
Govoreci o UV indeksu, istaknuo je da ce mjera jakosti sunceva zracenja uglavnom biti vrlo visoka pa se zato preporucuje kraci boravak na otvorenome od 11 do 16 sati.
Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" gradane upozorava da izbjegavaju boravak na otvorenom u vrijeme velikih vrucina te da se zadržavaju u hladu ili u zatvorenom hladnijem prostoru.
Zavod pojašnjava kako je toplinski udar stanje povišene tjelesne temperature koje nastaje kada prirodni termoregulacijski mehanizmi tijela više nisu sposobni osloboditi višak topline u okolini. Znakovi su osjecaj vrucine, glavobolja, vrtoglavica, smušenost, nemir, koža je suha i crvena, a u mladih osoba može biti i znojna, a teži simptomi su gubitak svijesti i visoka tjelesna temperatura.
Bolesnika treba prenijeti u hladnu prostoriju ili hladovinu, skinuti mu odjecu, a ako nije pri svijesti, okrenuti ga u bocni položaj. Bolesnika treba polijevati hladnom (ali ne ledenom) vodom uz istodobno stvaranje umjetnog vjetra ventilatorom, lepezom ili novinama.