U 2017. godinu Hrvatska je ušla s reformom poreznog sustava koja je značila izmjenu čak 15 zakona, onih koji, primjerice, reguliraju porez na dohodak, dobit, dodanu vrijednost, no pojedine odredbe iz tog poreznog paketa na snagu će stupiti tek od 1. siječnja 2018. godine. Tako je s odgodom planirano uvođenje poreza ne nekretnine, ali je Vlada u međuvremenu od njega odustala, pa Ministarstvo financija od 1. siječnja mora voditi računa samo o tome da počinje primjena odredbi Zakona o PDV-u i Zakona o porezu na dohodak. Novost je tako da će u sustav PDV-a ulaziti samo oni čiji je prihod veći od 300 tisuća kuna, što je 70 tisuća kuna više nego dosad. Na isti način se povećava i prag za plaćanje paušalnog poreza na dohodak. Uz to, obveznicima PDV-a omogućit će se odbitak čak 50 posto PDV-a ako kupuju novi automobil za svoju tvrtku, pod uvjetom da on nije skuplji od 400 tisuća kuna, a razmišlja se i o mogućnosti da se ta mjera proširi i na brodove koji se koriste u poslovne svrhe.
Uzdržavani članovi
Reforma poreznog sustava u ovoj godini gospodarstvo i građane rasteretila je za oko 2,5 milijardi kuna prema procjenama Ministarstva financija. Promjene koje stupaju na snagu iduće godine nose dodatno rasterećenje, pa se procjenjuje kako je riječ o 1,2 milijarde kuna.
Građani koji računaju na porezne olakšice za uzdržavane članove obitelji od 1. siječnja mogu zaboraviti na to da će u poreznu karticu ugurati nekoga izvan kruga uže obitelji. Uzdržavani članovi obitelji odsad su samo bračni drugovi (izvanbračni i istospolni životni partneri), djeca, roditelji poreznog obveznika, i prošla su vremena kada su to mogli biti unuci, praunuci, bake, djedovi, svekrve. Olakšica se i dalje može dobiti za one izvan uže obitelji ukoliko je porezni obveznik ujedno i skrbnik te osobe.
No, nisu to jedine novine iz Ministarstva financija. Pripremali su oni ponešto i u 2017. godini, kako bi na snagu stupilo od 1. siječnja 2018. godine. Kad već u zakonu o lokalnim porezima nisu uspjeli progurati porez na nekretnine, građanima su omogućili da kroz izmjene poreza na cestovna vozila i za motocikle, što je dosad vrijedilo samo za automobile, ne plaćaju taj porez lokalnim vlastima ako je motocikl stariji od deset godina.
Još veće rasterećenje od prvog siječnja slijedi kupcima motornih vozila, jer se trošarine za kupnju novih auta smanjuju u prosjeku za 30 posto, dok će kod kupnje i prijenosa starih automobila namet biti u prosjeku 50 posto manji. Vozače, međutim, čekaju i stroža pravila za dobivanje ili zadržavanje vozačke dozvole kad su u pitanju liječnički pregledi, jer se naglasak stavlja na to da oni koji imaju bolesti srca i krvih žila te dijabetes svoje stanje drže po kontrolom.
Bolja vremena
Vrijede i nova pravila u financiranju lokalne zajednice, pa će tako županije, gradovi i općine dobiti cijeli iznos poreza na dohodak, što uključuje i porez na prihod od kamata na štednju, a kolač se dijeli tako da 60 posto pripada općini ili gradu, županija dobiva 17 posto, udio za decentralizirane funkcije je šest posto, a udio za fiskalno izravnanje 17 posto. Nerazvijenim općinama i gradovima te onima koje su imale status brdsko-planinskih područja ili otocima, pa su ubirale i veći postotak poreza na dohodak, vlada će pet godina iz proračuna isplaćivati kompenzaciju. Bolja vremena nastupaju i za regionalne i lokalne čelnike, župane, načelnike i gradonačelnike jer su izmjenama zakona zaštićeni od odlaska s vlasti ako predstavnička tijela ne usvoje proračun. U slučaju da nema proračuna, pada vijeće, a načelnici i gradonačelnici mirno mogu promatrati izbore za nove vijećnike.
U novoj će godini vrijediti i nova, veća prava branitelja jer novi zakon otvara mogućnost da se naknadno stekne taj status, kao i status ratnog vojnog invalida. Uz to, osigurava se naknada za nezaposlene branitelje, a učvršćuju se i proširuju i prava pripadnika HVO-a, ali u tom dijelu se još očekuje i dogovor Hrvatske i BiH oko izmjena međudržavnog ugovora.
Zaštita starijih
Nova veća zaštita predviđena je i za starije građane Hrvatske, pa se u zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji prvi put starije osobe navode kao skupina koja uživa posebnu zaštitu. Tako nasilje u obitelji postaje i zanemarivanje potreba starijih koje dovodi do patnje, primjerice ako djeca starije nepokretne roditelje ostave cijeli dan same kod kuće, bez hrane i vode, ili im ne daju lijekove... Takvo zanemarivanje će se kažnjavati novčanom kaznom od minimalno deset tisuća kuna ili kaznom zatvora od najmanje 45 dana.
Onima koji su još dovoljno mladi da po cijeli dan rade, a pritom im poslodavac isplaćuje minimalac, država od sljedeće godine osigurava rast te minimalne plaće za pet posto (131 kunu) pa će ona iznositi 2.621 kunu neto. Novost je i to da će Vlada investiranje u gospodarstvu poticati tako da ulaganja veća od 75 milijuna kuna, dosad je to bilo 150 milijuna kuna, mogu postati strateške investicije od interesa za Hrvatsku, pa prema tome mogu očekivati i ubrzanu administrativnu proceduru. (Gabrijela GALIĆ, Jagoda MARIĆ)