HZZO je na zahtjev ljekarnika do 1. veljače odgodio primjenu novog modela ugovaranja za ljekarničku djelatnost. U novom modelu koji je trebao stupiti na snagu 1. siječnja, ljekarnama će se obavljene usluge, kao što je to praksa i kod drugih ugovornih partnera HZZO-a, plaćati prema dijagnostičko-terapijskim postupcima (DTP), a ne tzv. Plavoj knjizi kao dosad. Novi model ugovaranja prvi je korak prema reformi ljekarničke djelatnosti koja će ljekarnama dati veću ulogu u zdravstvenom sustavu.
Ljekarne bi već do ljeta ove godine mogle preuzeti dio usluga primarne zdravstvene zaštite, prvenstveno preventivnih, poput mjerenja tlaka i šećera u krvi ili savjetovanja pacijenata koji uzimaju terapiju za kronične bolesti.
Time bi se farmaceutska djelatnost, kao što je to već slučaj u mnogim zemljama Europske unije, prestala percipirati samo kao trgovina lijekovima.
Odgoda primjene novog ugovaranja, objašnjava šef ljekarničke komore Mato Portolan, tražila se radi bolje tehničke prilagodbe ljekarni. Za pacijente se time neće promijeniti ništa, niti će se ljekarnama promijeniti prihod ili ubrzati naplata usluga.
– Na novi način sada će nam se plaćati postupci prve razine, odnosno izdavanje recepata. Nakon prvog kvartala, kad se vidi kako model funkcionira, očekujemo pregovore s HZZO-om o drugoj razini usluga, za koju se ljekarnici već pripremaju, kaže Portolan. To je, primjerice, mjerenje tlaka, šećera, glukoze u krvi i još nekoliko postupaka koje danas obavljaju liječnici primarne zdravstvene zaštite. Ljekarnici bi bili zaduženi i za praćenje i evidentiranje nuspojava na lijekove.
– Uloga bi ljekarnika postala značajnija u prevenciji bolesti, u otkrivanju novih bolesnika. Računa se da su ljekarne pacijentima dostupnije, jer su otvorene čitav dan, pa i vikendom, pacijent ne mora čekati smjenu svog liječnika, niti se mora najaviti ili naručiti na pregled, ilustrira Portolan. EU je, kaže, davno uveo takve usluge u ljekarne, a modeli financiranja dodatnih usluga različiti su. Negdje ih podmiruju osiguravajuća društva, negdje ih plaćaju građani.
– To je stvar HZZO-a i njegove politike. Očekujemo da će se u prvom polugodištu 2016. godine standardizirati postupci koji će ući u dodatne ljekarničke usluge i da će nam se te usluge početi plaćati, zaključuje šef Komore.
Ideju uvođenja dodatnih ljekarničkih usluga objelodanio je ministar zdravlja Siniša Varga u vrijeme dok je vodio HZZO, ocjenjujući da je vrijeme za podizanje farmaceutske djelatnosti iznad razine »dodavanja lijeka s police«. Za primjer je naveo države u kojima su ljekarne zadužene i za cijepljenje, no Hrvatska, barem zasad, neće slijediti takve primjere. Dodatne usluge ljekarnama, najavljeno je, plaćat će HZZO. (LJ. BRATONJA MARINOVIĆ)