Od kriznog poreza dosad 300 milijuna kuna

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Država je dosad na osnovu kriznog poreza na place u proracun skupila 300 milijuna kuna, a još se ne zna koliko je novca zaradeno od povecane stope PDV-a od 23 posto. O ucincima novih poreznih opterecenja, uvedenih trecim rebalansom proracuna, govorio je danas ministar financija Ivan Šuker nakon sjednice Ekonomskog vijeca, prve pod predsjedanjem premijerke Jadranke Kosor. Izmedu ostalog, na tim ce se prihodima temeljiti Vladin plan da u sljedecoj godini sastavi proracun s deficitom od dva do 2,2 posto BDP-a. Državna blagajna ce u 2010. godini, s obzirom na financijska izvješca velikog broja poduzeca, morati racunati i na manju zaradu od poreza na dobit.

O tome kako bi trebao izgledati proracun za 2010. godinu, Vijece je razgovaralo svjesno cinjenice da cak 87,2 posto novca iz proracuna ode na prava koja su zagarantirana zakonom, odnosno na place, mirovine, djecji doplatak, subvencije i porodiljne naknade. Premijerka Kosor kazala je da ce Vlada u proracunu za sljedecu godinu nastojati poštivati sva ta prava, ali i da je odluka da se proracunska potrošnja u sljedecoj godini zadrži na ovogodišnjoj razini.

- Ako je 87,2 posto proracuna unaprijed rasporedeno, to znaci da tek na 12,8 posto proracunskih sredstava imamo manevarskog prostora za promjene i nove ideje, kazala je Kosor.

Buduci da je konsolidirani proracun, dakle onaj u koji ulaze i država i lokalne vlasti te izvanproracunski fondovi, u ovoj godini bio nešto manji od 125 milijardi kuna, to znaci da sva ta tijela mogu razgovarati o potrošnji najviše 15 milijardi kuna.

Proracun u sljedecoj godini morat ce se, pojasnila je Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta iz Zagreba, graditi na procjeni gospodarskog pada u ovoj godini od 4,7 do pet posto te na nultom rastu, odnosno stagnaciji u 2010. godini. Švaljek je naglasila da pri tome postoje i brojni rizici od iznenadenja, a slovenska deblokada pregovora mogla bi biti pozitivni rizik koji donosi poboljšanja. Negativni pak rizici prijete - od stanja u javnim financijama i eventualnih promjena kreditnog rejtinga, a puno toga ovisit ce i o medunarodnom okruženju.

 


Podijeli: Facebook Twiter