Je li forma tzv. proizvođačkih organizacija najbolje rješenje za buduću opskrbu istarskih proizvođača zaštićenih autohtonih proizvoda od svinjskog mesa kvalitetnom, pouzdanom i povoljnom sirovinom? U uvjerenju da je tako, već nekoliko mjeseci vode se pregovori između Odjela za poljoprivredu Istarske županije i Udruge proizvođača istarskog pršuta s odjelima za poljoprivredu, ili gospodarstvo, četiriju slavonskih županija (Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske), te tamošnjim udrugama proizvođača svinja, kako bi se postavile osnove za dugoročnu poslovnu suradnju između slavonskih uzgajivača i istarskih pršutara.
U Istri dovoljnog broja svinja kao sirovina za proizvodnju istarskog pršuta, poznato je, nema, i nitko dosad još nije pronašao dovoljno snažnu motivaciju da takav uzgoj pokrene. Prema specifikaciji o zaštiti istarskog pršuta oznakom izvornosti na europskoj razini, sirovina za te pršute može potjecati isključivo iz 13 točno navedenih hrvatskih županija. U prvih nekoliko godina proizvodnje zaštićenog istarskog pršuta sirovi butovi nabavljali su se u velikim sustavima, poput Vajde ili PIK-a Belje, međutim te se dobavne linije nisu pokazale pouzdanima, a u posljednje vrijeme ni povoljnima.
Neprilagođeni pravilnik
S druge strane, slavonski su proizvođači, njihove udruge i predstavnici njihovih županijskih vlasti prigodom gostovanja na sajmu pršuta u Tinjanu i na sajmu kobasica u Svetom Petru u Šumi, još unatrag nekoliko godina nudili istarskim pršutarima i kobasičarima povoljnu i kvalitetnu sirovinu, ali do uspostave konkretne suradnje nije dolazilo, osim parcijalno.
Upravo jedna takva parcijalna suradnja, između jednog većeg uzgajivača svinja iz grada Otoka u Vukovarsko-srijemskoj županiji, s dvije istarske pršutane, koja se u prošloj sezoni pokazala vrlo uspješnom i protekla je na obostrano zadovoljstvo (prije svega kvalitetom i cijenom), ponukala je istarske i slavonske pregovarače da se trgnu i napokon dogovore suradnju većih razmjera. Zato je u Otoku prije nekoliko dana održan sastanak mogućih istarskih i slavonskih partnera, o čijem nas je ishodu izvijestio županijski pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović.
Na tom su sastanku, kaže Antolović, napokon pokrenute aktivnosti koje bi trebale dovesti do osnivanja zajedničke proizvođačke organizacije istarskih pršutara i slavonskih uzgajivača svinja (i onih specijaliziranih za rasplod i onih koji se bave samo tovom), ali i klaoničara i vlasnika mješaonica stočne hrane. Zašto baš proizvođačka organizacija, a ne zadruga, klaster ili zajedničko poduzeće - pitamo ga?
- Zato što, objašnjava Antolović, samo proizvođačka organizacija može aplicirati na određene programe Europskog poljoprivrednog fonda, pa se njoj u sadašnjim pregovorima daje prednost. Međutim, hrvatska verzija pravilnika o proizvođačkim organizacijama, sastavljena prema očito loše prevedenim, ili neprecizno protumačenim propisima EU, omogućuje udruživanje samo proizvođača istoga profila, a udruživanje proizvođača različitih stupnjeva proizvodnje i prerade, što je oblik koji ovdje žele primijeniti Istrani i Slavonci, čak izričito brani.
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, koji su prisustvovali sastanku, obećali su da će zatražiti mišljenje od Europske komisije, a zatim će se pravilnik po potrebi izmijeniti (što nije komplicirana procedura jer ovisi samo o ministru), kako bi omogućio da se prema sadašnjoj zamisli udruže neposredni proizvođači i prerađivači, kaže Antolović.
Za kilogram buta 35 kuna
Na sastanku u Otoku sudjelovalo je četrdesetak slavonskih uzgajivača svinja, no kako nemaju svi propisno registrirane ni uzgojne objekte, niti evidentirana matična krda, morat će se najprije legalizirati žele li pristupiti ovoj poslovnoj asocijaciji u nastajanju.
Na izričito Antolovićevo pitanje, postavljeno na sastanku, tko se od slavonskih proizvođača može trenutačno uključiti u proizvodnju sirovine za istarski pršut, što znači da ima potpuno legaliziranu i nadziranu proizvodnju - da može utoviti svinje do za istarski pršut propisane težine od 180-200 kilograma, te da može isporučiti svinjske butove obrađene "na istarski način" i prihvatiti za te butove od istarskih pršutara suglasno ponuđenu cijenu od 35 kuna za kilogram (plus PDV) - i da se u svim fazama proizvodnje može uključiti u sustav kontrole sljedivosti istarskog pršuta, te po tim uvjetima potpisati ugovor o dugoročnoj suradnji, javilo se njih osam.
S njima odmah kreću pregovori o isporuci u Istru 2.000 butova u sezoni klanja 2016./2017., a u roku od pet godina takvu namjensku proizvodnju trebalo bi povećati na bar 10.000 svinja, rekao je Antolović, koji sljedeći sastanak između istih partnera, ali sada s jasnije postavljenim premisama i uvjetima koje mora zadovoljiti svaki novi proizvođač koji se želi pridružiti inicijativi, održat će se u Svetom Petru u Šumi sredinom svibnja. Do tada se očekuje da će Ministarstvo poljoprivrede raščistiti dvojbe o mogućoj pravnoj formi ove buduće proizvođačke organizacije. (Davor ŠIŠOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU