Od iduće godine obvezna selekcija otpada

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Završila je jednomjesečna rasprava o Uredbi o komunalnom otpadu, a Ministarstvo zaštite okoliša, kako doznajemo, na nju je dobilo mnogobrojne primjedbe, kako od komunalnih poduzeća koje će uredbu provoditi, tako i od, primjerice, "zelenih", ali i jedinica lokalne samouprave.

Riječ je o uredbi kojom se, podsjetimo, definira kako bi u praksi, a najkasnije od 1. siječnja iduće godine, trebala izgledati primarna selekcija otpada, odnosno odvajanje svega što se, poput stakla i plastike, papira, metala i slično, kasnije može reciklirati.

Koliko će odvoz otpada građane ubuduće koštati, uredba ne govori, već će to odrediti sami gradovi i općine odnosno njihova komunalna društva. Kaže se, međutim, da će se račun za odvoz otpada morati sastojati od fiksnog i varijabilnog dijela, pri čemu fiksni dio ne smije premašivati 60 posto varijabilnog dijela.

Potonji pak ovisi o tome za koliki će se volumen kante, i broj odvoza, pojedino kućanstvo odnosno neka zgrada odlučiti, dok će "ugovor" s komunalnim poduzećem biti izjava kućanstva o željenom volumenu kante i broju odvoza otpada, kao i o tome je li se potrošač izjasnio da je rezident odnosno nerezident.

Svi koje se izjasne da u određenom kućanstvu borave manje od četiri mjeseca godišnje, "potpisat" će da su nerezidenti, ostali pak rezidenti. "Komunalci" će im morati vjerovati na riječ, na račun čega su u javnoj raspravi Ministarstvu i dostavili najviše primjedbi.

Zelena akcija uvjerena je pak da nikakve motivacije za primarnu selekciju otpada neće biti. "Zeleni otoci" s kontejnerima za pojedine frakcije, vrste otpada, bit će na svakih 300 metara, što, smatraju "zeleni", neće biti dovoljno motivirajuće, dok obeshrabruje i činjenica da će se i sortirane količine otpada građanima također naplaćivati, isto po volumenu kanti i broju odvoza. Pritom, riječ je o sirovini koju će oporabitelji, privatna poduzeća, kasnije reciklirati i prodavati na tržištu.  

Ako je korisnik izjavio da je nerezident koji negdje boravi manje od četiri mjeseca, komunalno poduzeće će mu uslugu moći naplaćivati samo u periodu koje je naveo kao period boravka, odnosno samo tada mu uslugu i pružati. Grupacija čistoće pri HGK Ministarstvu je poslala prigovor na taj dio uredbe, koji smatra nepravednim i neprovedivim.

To znači, kažu "komunalci", da nerezdident u periodu za koji je naveo da ne boravi u nekoj kući ili stanu, ništa ne bi smio baciti u kontejner, niti bi mu u tom periodu komunalno poduzeće smjelo naplaćivati uslugu. Pojavit će se, uvjereni su, i velik broj stanara u zgradama koji će u svojim izjavama tvrditi da su nerezidenti, pogotovo ako u tim stanovima nisu prijavljeni. (Bojana MRVOŠ PAVIĆ / Novi list)

VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter