Zračna luka Pula europskim je novcem financirala uređenje prostora međunarodnog dolaska putnika za buduće potrebe schengenske, odnosno ne schengenske zone dolaska putnika unutar postojećeg terminala. Riječ je o novcu koji je pulski aerodrom dobio u sklopu projekta prekogranične suradnje Airport Security and Air Taxi Network in the Adriatic
- ADRIAIR koji je započeo 2012. godine i završava 2015. godine i čija je ukupna vrijednost 1,5 milijuna eura. Aerodrom je povukao 115,3 tisuća eura, odnosno 870 tisuća kuna. Europska unija ovaj projekt financira iz Programa IPA, komponenta II- Jadranska prekogranična suradnja.
-Ovo je bila prva faza projekta, a sada idemo u drugu fazu radova koja se odnosi na uređenje kancelarija koje su neophodne za funkcioniranje schengenske zone. Treća nas faza čeka na zimu, a to ćemo sami financirati. Odnosi se na prilagodbu prostora međunarodnog odlaska ovom režimu jer bi željeli biti spremi za prvi srpanj iduće godine kada država planira aplicirati zahtjev za uključivanje u schengensku zonu, rekao je danas prigodom predstavljanja učinjenog na aerodromu direktor Zračne luke Pula Radmilo Svemir.
Dodao je kako su nakon adaptacije prostora međunarodnog dolaska putnika, fizički razdvojena dva putnička toka, od kojih će jedan biti namijenjen dolascima putnika iz schengenske zone, a drugi za ostale putnike.
-Od kada smo u ušli u Europsku uniju putnicima iz Unije uvelike je olakšan prolaz granice jer je sada dovoljna osobna iskaznica te su kontrole brže. U budućnosti kada uđemo u schengensku zonu, oni će se smatrati domaćim putnicima i taj će prolaz biti još i brži, kaže Radmilo.
Vjeruje da će to biti još jedna dodatna pozitivna reklama za Istru te da će time Istra u očima putnika biti dostupnija. Ujedno se nada da će se uključenjem u Schengen u zračnoj luci povećati broj putnika. Istaknuo je da uz talijansku općinu Forli-Cesena, koja je nositelj projekta, u projektu sudjeluju partneri iz Hrvatske, Italije, Bosne i Hercegovine te Albanije. S hrvatske strane osim pulskog aerodroma, uključeni u riječki i dubrovački.
Što se tiče avionskog taxi prijevoza preko Jadrana, čije je poticanje naglašeno u ovom projektu, što bi bilo putnicima koji s juga Italije žele doći u Istru i obrnuto, jako interesantnom, direktor je istaknuo da je općina Ravenna raspisala javni natječaj za subvencioniranje takvih linija interesa za uspostavu takvih linija.
-Taj je javni natječaj završen prije desetak dana tako da rezultate nemamo. Ako se pokaže interes za Pulu, te bi se linije uspostavile iduće godine i bile bi na raspolaganju tokom čitave godine, ne samo ljeti, veli Radmilo. Tada bi to bile prve avionske linije koje bi Pula imala s Italijom.
Inače, zračna se luka u prvih 16 dana srpnja, za razliku od destinacije Istre u ukupnosti koja ima pad turističkog prometa za devet posto, može pohvaliti porastom broja putnika za 14 posto u odnosu na lani te devet posto od početka godine iako su im ruski gosti u ogromnom minusu.
A oni su do lani imali primat. Primjerice 2012. bilo ih je čak 128 tisuća iz Rusije i 15 tisuća iz Ukrajine. Ove godine njihova ukupna brojka neće prijeći 58 tisuća što se itekako primjećuje na potrošnji unutar objekata u zračnoj luci. Ipak, taj su manjak, kaže Radmilo, nadoknadili novim linijama poput one za Dublin, ali i pojačavanjem broja letova na postojeće destinacije pogotovo prema Skandinaviji te Velikoj Britaniji.
Očekuje da će do kraja godine imati plus od 10 posto. Rast bio zavidan da se nije dogodio rapidan pad gostiju iz Rusije u zadnje dvije godine. (B. BAN)