Rusija je u subotu objavila da je pojacala nadzor nad uvozom mesa iz Njemacke i drugih europskih zemalja, pošto je Berlin zatvorio velik broj poljoprivrednih gospodarstava, medu kojima uglavnom stocarskih i peradarskih farmi u kojima se pojavio dioksin. Ruska agencija za nadzor prehrambenih proizvoda nije rekla o kojim europskim zemljama je rijec. U priopcenju se navodi da ce Rusija možda zabraniti uvoz mesa ne dobije li uskoro službenu informaciju o stanju i ne bude li zadovoljna kontrolnim mjerama koje su uveli Europejci.
Njemacka je u petak izvijestila da je zatvorila 4.700 farmi, uglavnom svinjogojskih, i uništila 100.000 komada jaja, zbog rizika od otrovanja životinjske hrane dioksinom.
Ruska agencija je izrazila zabrinutost zbog šturih informacija iz Njemacke i Europske komisije te je dodala da im je uputila službeni zahtjev u tom smislu. "Europskoj uniji još nedostaje mehanizam koji bi joj omogucio da brzo reagira na slucajeve koji bi mogli biti pogubni za životinje i ljude", rekao je njezin glasnogovornik Aleksej Aleksijenko za novinsku agenciju Interfax.
Južna Koreja je pak izvijestila Europsku uniju da je obustavila uvoz njemacke svinjetine nakon afere u svezi s onecišcenjem dioksinom i tako postala prva zemlja koja je reagirala na taj nacin. Tu je odluku Europska komisija ocijenila nesrazmjernom, rekao je njezin glasnogovornik. "U EU-u nijedna zemlja nije donijela posebne mjere" u tom smislu, dodao je.
Bruxelles smatra da nema razloga za zabranu izvoza njemackog mesa ili preradevina iz Njemacke, "buduci da su farme blokirane i da su proizvodi isporuceni s tih farmi blokirani u ocekivanju analiza", istaknuo je.
Zasad postoji jedino sumnja da dioksinom mogu biti zaražena jaja namijenjena izvozu koja ce se koristiti u prehrambenoj industriji. Dio tih jaja je zamrznut i trenutacno se analizira u Nizozemskoj. Tri preostale pošiljke vec su iskorištene u industriji, od kojih je jedna uporabljena za izradu kolaca i quicheva koji se prodaju u velikim trgovackim lancima u Velikoj Britaniji.
Kako navode britanske sanitarne vlasti, nema "opasnosti za zdravlje potrošaca", jer su ta jaja pomiješana sa zdravim jajima, cime je "smanjen udio dioksina".
Dosadašnji izgredi i trovanja
Slucaj slican sadašnjem njemackom dogodio se u studenom 2004. u Nizozemskoj. Tada je u stocnoj hrani, koja je izvezena i u Njemacku i Belgiju, otkriven dioksin. Krmivo onecišceno dioksinom kupile su 162 farme goveda, svinja, ovaca i koza u Nizozemskoj, osam u Belgiji i tri u Njemackoj. Vlasti u svim trima državama tada su privremeno zatvorile sve farme, što je mjera opreza dok se ispituje stocna hrana, životinje i moguci utjecaj na hranidbeni lanac. Prijeporni proizvod došao je iz nizozemske podružnice kanadskog proizvodaca krumpira McCaina, objavilo je nizozemsko ministarstvo.
Medu vecim izgredima je onaj koji se 1999. dogodio u Belgiji kad je u piletini i jajima s nekih farma otkrivena visoka razina dioksina. Nakon toga otkrica ministri poljoprivrede i zdravstva dali su ostavke, a uhiceni su celnici tvornice koja reciklira masti. Otkriveno je da su motorna ulja miješana s drugim mastima koje se inace upotrebljavaju za stocnu hranu. Ta afera i panican strah od dioksina uznemirili su cijelu europsku javnost pa je Europska komisija zabranila prodaju belgijske govedine, svinjetine i mlijecnih proizvoda u zemljama Europske unije zbog opasnosti od trovanja dioksinom.
U svijetu su zabilježeni i teški slucajevi trovanja dioksinom, a jedan od najvecih i najtežih dogodio se u ljetu 1968. u zapadnom Japanu. Tada se pojavila bolest sa simptomima slicnim klornim aknama, što je upucivalo na trovanje hranom. Utvrdeno je da bolest uzrokuje rižino ulje rafinirano uz pomoc polikloriranih bifenila radi uklanjanja neugodna mirisa. Istodobno se dogodio pomor pilica u istom podrucju. Otkriveno je da su pilici hranjeni uljem koje je dobiveno kao nusproizvod u proizvodnji rižina ulja, a otrovanje je uzrokovano istim sastojcima.
Godine 1976. u gradu Sevesu u Italiji izgred se dogodio u pogonu kemijske tvornice pri proizvodnji triklorfenola. Zbog pregrijavanja je nastao dioksin koji je uzrokovao klorne akne u radnika i mještana snažnije izloženih njegovu djelovanju. Ekstenzivne studije pogodenog stanovništva provode se i dalje kako bi se otkrili dugotrajni utjecaji dioksina na ljudsko zdravlje.
Bilo je i nekoliko slucajeva namjerna trovanja dioksinom, a svakako je najpoznatiji slucaj bivšega ukrajinskoga predsjednika Viktora Jušcenka. Jušcenko je u rujnu 2004. hospitaliziran zbog isprva neobjašnjive zaraze, a ruski strucnjaci tvrdili su, na temelju klornih akna koje su se pojavile na njegovu licu, da je posrijedi trovanje dioksinom.
Dugotrajna izloženost može izazvati rak
Dioksin je jedan od najopasnijih otrova, vrlo je štetan za covjeka i okoliš, a od njega je, upozoravaju neki znanstvenici, štetniji samo nuklearni otpad.
Dioksini nastaju izgaranjem organskih tvari, organskih otpadaka pri spaljivanju otpada, ali i kao nusprodukt u kemijskim procesima u organskoj kemijskoj industriji. Osim što su nusproizvod industrijskih procesa, mogu biti i proizvod prirodnih procesa poput vulkanskih erupcija i šumskih požara. Dioksini su neželjen proizvod taljenja, izbjeljivanja te proizvodnje nekih herbicida i pesticida. Najveci uzrocnik onecišcenja okoliša dioksinom svakako su spalionice otpada.
Dioksina ima u zraku, tlu, vodi, sedimentu i hrani, posebno u mlijecnim proizvodima, mesu, ribi i školjkama. Najniža razina dioksina je u vodi i zraku.
Kratkotrajna izloženost covjeka visokoj razini dioksina, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija, može uzrokovati tzv. klorne akne i tamne mrlje na koži te poremetiti funkciju jetre. Dugotrajna izloženost dioksinu povezana je s poremecajima imunološkog sustava, oštecenjima u razvoju živcanog sustava, endokrinog sustava i reproduktivne funkcije. Kronicno izlaganje životinja dioksinu može izazvati nekoliko vrsta raka.